Šefica Misije OSCE-a u BiH, ambasadorica Kathleen Kavalec je na konferenciji pojasnila da je razlog pozivanja sutkinje Korner za sačinjavanje ovog izvještaja bila zabrinutost načinom na koji su provođene preporuke iz njenog prethodnog izvještaja, objavljenog 2016. godine, ali i da je jasno da se praksa ne može promijeniti preko noći.

Kavalec je istakla da je potrebno osigurati da se manje složeni predmeti ratnog zločina bez odlaganja prenesu sa državnog na entitetski nivo, jer postojeća odlaganja predstavljaju jednu od glavnih prepreka postizanju pravde.

- Danas, hiljadu potencijalno osumnjičenih osoba tek treba istražiti. To kontinuirano odlaganje ostavlja porodice žrtava u neizvjesnosti. Iz istog razloga Vijeće ministara mora konačno usvojiti revidiranu Strategiju, što se čeka već dvije godine - kazala je Kavalec i izrazila nadu da će saradnja s Tužilaštvom BiH poslužiti kao osnova za provedbu preporuka, "pošto vremena za gubljenje više nema".

Motivacija i politička predanost da se dostigne pravda

Ambasador Velike Britanije u BiH Matthew Field je rekao da bi usvajanje revidirane Strategije postavilo nove ciljeve, pružilo motivaciju i pokazalo političku predanost da se dostigne pravda.

- Nakon 25 godina, još uvijek je 600 neriješenih slučajeva koji obuhvataju 4.500 osumnjičenih. Napredak je usporen, a žrtve čekaju pravdu - naveo je Field.

Sutkinja Korner je također naglasila da revidirana Strategija treba stupiti na snagu jer je od velike važnosti da se predmeti ratnih zločina dovedu do svog razrješenja prije 2023. godine.

- U interesu svih je da oni koji su počinili ratne zločine budu suđeni što je prije moguće. Najodgovorniji su, po mom mišljenju, oni koji su naredili ili nisu spriječili događanje ratnih zločina. Oni koji su naredili i koji nisu spriječili zločine jesu oni na koje se trebaju fokusirati Tužilaštvo i Sud BiH. To ne znači da direktni počinioci trebaju izbjeći pravdu. Potrebno je da se predmeti s direktnim počiniocima prenesu što prije na kantonalni i okružni novi kako bi se suđenja održala tamo - rekla je sutkinja Korner.

Odgovarajući na pitanja Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH), ona je navela kako ima utisak da tužioci s kojima je obavila razgovor za ovaj izvještaj nisu bili spriječeni da otvoreno odgovore na njena pitanja, iako je razgovorima prisustvovala osoba koju je odredila glavna tužiteljica Gordana Tadić, koja je ovim razgovorima prisustvovala kao šef Posebnog odjela za ratne zločine prilikom rada na prethodnom izvještaju sutkinje Korner.

Osvrćući se na dijelove svog nalaza da je neophodno uvođenje regionalnih timova i mentorstvo u Tužilaštvu BiH, Korner je kratko rekla da te preporuke nisu provedene u potpunosti. Dodala je kako je vrlo malo preporuka bilo ispoštovano prije nego što je objavljeno kako će se raditi na izvještaju o provedbi preporuka iz prethodnog izvještaja.

Sutkinja Korner je rekla još i da ukoliko postoji dovoljan broj dokaza za procesuiranje 4.000 potencijalno osumnjičenih, pitanje je da li će se svi moći završiti do 2023. godine.

Ispoštovati preporuke sutkinje Korner

- Nikad neće moći biti moguće procesuirati svaku osobu, zbog čega je neophodno odrediti prioritete - dodala je ona.

Na konferenciji se prisutnima obratila i glavna tužiteljica Tadić, koja je iznijela mišljenje da je sutkinja Korner dala objektivan prikaz i da će Tužilaštvo u narednom periodu ispoštovati njene preporuke.

Tadić je podsjetila da Tužilaštvo ima najsloženijih više od 250 predmeta protiv preko 3.100 lica, da ih je blizu 200 protiv više od 1.000 osoba koji su manje složeni, te da je izvršena revizija svih predmeta, kao i da se jedan njihov broj mora rješavati u okviru regionalne saradnje.

U izvještaju koji je objavljen danas, sutkinja Korner je navela da je Tužilaštvo ispunilo svega četiri preporuke koje su se odnosile direktno na njih, dok je 15 preporuka ostalo neprovedeno, a 13 je provedeno samo djelimično.