Ministra su pozivali i pozivaju iz KCUS-a da obiđe Respiratorni centar. Ako izviđačka tura po Covid-sobama nije dovoljna da shvati šta znači rad na takvom odjelu i kako se liječe oboljeli od COVID-19, zašto i kako umiru, s KCUS-a mu predlažu da im se na jedan dan pridruži. Da obuče "astronautsko odijelo", na šta podsjeća oprema ljekara u Covid-bolnicama, pa da odradi s njima smjenu. 

Hoće li ministar prihvatiti izazov, ne zna se, nije se još izjasnio. Međutim, ako je suditi po tome koliko je bio poletan na poslu dok je bio uposlenik KCUS-a, teško da će prihvatiti. 

Prof. dr. Sebija Izetbegović, generalna direktorica KCUS-a, prije dva dana je na konferenciji za medije, govoreći o sastanku sa Vranićem i premijerom KS Edinom Fortom, podsjetila da je sadašnji ministar radio u KCUS-u i kada je ona imenovana za generalnu direktoricu, "da je radio jako malo, ali je morao početi raditi više, pa je vjerovatno zbog toga malo ljut". 

- U 2016. godini kada sam ja došla za direktoricu, on je imao slovom i brojem nula operacija za 12 mjeseci - kazala je Izetbegović pred novinarima i cijelom bh. javnošću.

Govoreći Vranićevim rječnikom, enigma je da taj podatak nikoga nije zaintrigirao, niko se na to nije osvrtao, iako je sam po sebi frapantan. Tim prije jer je KCUS godinama slovio za zdravstvenu ustanovu sa listama čekanja za operacije te mnoge druge zdravstvene usluge. 

Vranić je vaskularni hirurg, osim u KCUS-u, prema navodima iz njegove biografije, radio je i na klinikama u Njemačkoj, a bio je i profesor na privatnom univerzitetu u Sarajevu. "Ugledni vaskularni hirurg napustio KCUS", glasili su naslovi u medijima kada je 2020. godine iz Kliničkog centra u Sarajevu otišao u Opću bolnicu "Prim. dr. Abdulah Nakaš".

Nakon odlaska iz Kliničkog centra o svojoj bivšoj direktorici Sebiji Izetbegović, na ovdašnjim televizijama i medijima općenito, pričao je sve najgore. Bio je "malo ljut".

Kako je radio i kako je bio plaćen, tačnije kako su ga plaćali svi zdravstveni osiguranici, govore sljedeći podaci iz evidencije kod njegovog bivšeg poslodavca:

- 2009. godine prof. dr. Haris Vranić - jedna operacija

- 2010. godine - tri operacije

- 2011. godine - četiri operacije

- 2012. godine - jedna operacija

- 2013. godine - dvije operacije

- 2014. godine - jedna operacija 

- 2015. godine - tri operacije 

- 2016. godine - nula operacija

- 2017. godine - četiri operacije

- 2018. godine - 56 operacija

- 2019. godine - 65 operacija

- 2020. godine - 19 operacija

Dakle, prema ovim podacima da se zaključiti da je sadašnji ministar, a tadašnji uposlenik KCUS-a, imao razloga da bude ljut jer mu je učinak od nula operacija godišnje "skočio" na 65. Negdje napola 2020. godine je otišao iz Kliničkog centra, a 2021. godine kao SDP-ov kadar imenovan je za ministra u Vladi Edina Forte. 

VEZANI TEKST - Vranić savjetuje KCUS i Opću bolnicu da štede i "zavrnu" kisik kad pacijenti idu na toalet

Što se godišnjeg iznosa neto plaće tiče, ona je naprimjer, 2010. godine u kojoj je imao tri operacije, iznosila 10.558 KM, pa se iznos povećavao do 38.902 KM u 2016. godini u kojoj je imao nula operacija. 

U 2011. iznos je bio 32.291, u 2012. godini 31.291, u 2013. godini 34.005, u 2014. godini 38.708, u 2015. godini 35.615 KM, u 2017. godini 43.125 KM, u 2018. godini 47.027 KM... 

Šta je tadašnji uposlenik KCUS-a, a sadašnji prvi čovjek zdravstva Kantona Sarajevo, radio kada nije operisao pacijente? I da li mu je zbog naglog povećanja obima posla nakon imenovanja Izetbegović za direktoricu KCUS-a takav način rada postao "enigma", pa je otišao iz Kliničkog centra?

Do sada ga je, kao ministra, javnost uglavnom zapamtila po čudnim izjavama, kao onoj da KCUS i Opća bolnica trebaju paziti na potrošnju kisika, što je zvučalo kao da se ljekari bahate i troše nemilice. Treba da se radi domaćinski, objašnjavao je ministar na sjednici Skupštine KS, navodeći da se mora paziti da pacijenti "ne skidaju maske, da se prati, da se zatvara kisik ukoliko pacijenti ustanu da prošetaju i odu do toaleta". 

VEZANI TEKST - Vranić se poziva na "istraživanje" o COVID-19 utemeljeno na sadržaju sa YouTubea, Wikipedije i Twittera

Među izjave iz opusa - bolje bi bilo da se nisu desile, spada i ona kada je citirao navode iz analize u kojoj se tvrdi da je koronavirus vještački stvoren. Sve bi to još i bilo dobro da autor analize Roland Wiesendanger, profesor fizike, nije sam priznao da njegov rad nije namijenjen za naučnu zajednicu te da je kao izvore koristio medijske izvještaje, članke sa Wikipedije, YouTube snimke te informacije objavljene na Twitteru. 

Novinari koji su se nadali da će biti među prioritetnim skupinama za vakcine ostali su razočarani jer im je ministar poručio da od toga neće biti ništa. 

Vranić uvjerava javnost da se jako trudi na poziciji ministra zdravstva, a uvjeravaju i njegovi koalicioni partneri. Maliciozno bi bilo reći da ponešto od toga što je uradio nije vidljivo, ali ako je suditi po dugogodišnjim rezultatima na primjeru operacija u KCUS-u, može on i bolje kad hoće. I kad mora.