Nakon što su brojni pojedinci i organizacije oštro osudili odluku Komiteta za književnost Švedske akademije nauka da Nobelovu nagradu dodijeli kontroverznom austrijskom književniku Peteru Handkeu, brojni švedski mediji su također reagovali na odluku o dodjeli ove vrijedne nagrade ovom književniku.

U tekstu magazina "Expo" se navodi da su srpski nacionalisti koje Handke hvali heroji za antimuslimansko i desničarsko okruženje u Švedskoj i svijetu.

- Posebno za teroriste poput Andersa Behringa Breivika i Brentona Tarranta. Odluka o dodjeli Handkeove nagrade je uvredljiva za njihove žrtve, rođake i sve one koji su svakodnevno pogođeni mržnjom. U vrijeme kada su sve izraženiji populizam i historijski revizionizam, gdje manjine svjedoče sve većoj ranjivosti, a sinagoge i džamije postaju meta ratnika nacionalizma, žalosno je što je Švedska akademija dodijelila jednu od najprestižnijih svjetskih nagrada negatoru genocida. Bez obzira na njegove književne kvalitete - navodi se u ovom švedskom magazinu.

List "Expressen" navodi da bi Švedska akademija trebala djelovati na principima etike što je i čini uglednom u svijetu.

- Ipak, nagradu dodjeluju nekome poput Petera Handkea. Poruka je da možete podržavati ubice, sve dok dobro pišete - navodi se.

List "Dagens Nyheter" podsječa da se Švedska akademija našla na meti oštrih kritika u Švedskoj, ali i u inozemstvu zbog odluke o dodjeli Nobelove nagrade Handkeu.

Također, list "Svenska Dagbladet" u svome tekstu podsjeća da je Handke zauzeo stav u korist Srbije za vrijeme rata na Balkanu kao i da je negirao genocid u Srebrenici 1995. godine.

U tekstu lista "Sydsvenskan" se nalazi izjava švedskog izdavača i novinara Svantea Weylera koji smatra da je Handkeov politički položaj takav da uopće nije trebao biti dobitnik ove vrijedne nagrade.

- Jako sam zabrinut zbog njegove posvećenosti Srbima i Miloševiću u balkanskom ratu. To nije samo mišljenje, on je očitovao podršku jednom od najgorih ratnih zločinaca u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Zbog toga bi ga trebalo diskvalifikovati iz ove vrste nagrade -  kazao je Weyler te dodao:

"Nobelova nagrada ima politički značaj bez obzira na to šta Akademija o tome kaže. Time iznose stav da nije važno da li je veliki pisac daleko od vrijednosti evropske zajednice, blago rečeno".

Ovogodišnji dobitnik Nobelove nagrade za književnost, austrijski književnik Peter Handke, osim po svojim književnim dostignućima, u javnosti je poznat i po kontroverznim stavovima o dešavanjima na ovim prostorima, odnosno po tome što je negirao genocid u Srebrenici i pozvao na odbranu Slobodana Miloševića, bivšeg predsjednika Srbije i Savezne Republike Jugoslavije te haškog optuženika za ratne zločine.

Handke je u medije dospio početkom 1996. godine nakon objavljivanja kontroverznog djela "Jedno zimsko putovanje ka rijekama Dunavu, Savi, Moravi i Drini ili pravda za Srbiju". Kako su mediji prenijeli, Handke tvrdi da u tom djelu koristi sofisticiraniji izbor riječi za prikaz događanja nego što se po njemu događalo općenito u medijima.

Britanski "The Guardian" je u aprilu 1999. godine objavio članak "Stand up if you support the Serbs" ("Ustanite ako podržavate Srbe"), u kojem piše o Handkeovim stavovima o dešavanjima u bivšoj Jugoslaviji i ratu u Bosni i Hercegovini.

On je u martu 2004. godine zajedno s kanadskim piscem Robertom Dicksonom potpisao apel koji poziva na odbranu Slobodana Miloševića, a iste godine je bivšeg srbijanskog predsjednika posjetio u zatvoru u Haagu.

Austrijski književnik jučer je proglašen dobitnikom Nobelove nagrade za književnost za 2019. godinu zbog, kako je navedeno u obrazloženju Švedske akademije, "jezičke inovativnosti kroz pisanu riječ koja opisuje ljudsku marginalizaciju i unikatnost življenja".