Veliki interes javnosti krajem prošlog mjeseca izazvao je slučaj nabavke 100 respiratora iz Kine, koje je nabavila poljoprivredna kompanija Srebrena malina, koja, između ostalog, nije specijalizirana za trgovinu medicinskom opremom. Tužilaštvo KS, kako su nam kazali iz te pravosudne institucije, formiralo je predmet nakon novinskih članaka u kojem su bili "bili sadržani navodi o mogućim nezakonitostima od strane načelnika Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka i drugih, te cijeneći opasnost od odlaganja radnji u postupku i zaključak VSTV-a da su predmeti javnih nabavki u vrijeme nesreće uzrokovane koronavirusom prioritet u radu pravosuđa".

- Ured Glavnog kantonalnog tužioca (GKT) je istog dana otvorio predmet i naložio hitan rad na predmetu. Razlozi kojim smo se rukovodili kod formiranja predmeta i uspostave nadležnosti KTKS se ogledaju u činjenici da su iz tada raspoloživih informacija mogući počinioci krivičnog djela protiv službene dužnosti po svom svojstvu odgovorne i službene osobe iz institucija Federacije BiH, čije je sjedište u Sarajevu – naveli su iz Tužilaštva KS.

Predmetom je, nasumičnim odabirom i automatskom dodjelom predmeta, zadužena tužiteljica sa Odjela za privredni kriminal i korupciju, a prema nezvaničnim informacijama, radi se o neiskusnoj tužiteljici Aidi Bajrektarević, koja iza sebe nema nijedan veliki predmet.

- Ona je predmet odmah uzela u rad i analizirala činjenice i propise iz oblasti javnih nabavki, te 28. aprila stupila u kontakt sa Državnom agencijom za istrage i zaštitu (SIPA), koji su već po službenoj dužnosti počeli sa provjerama, a koji su pod nadzorom postupajuće tužiteljice nastavili rad.

Neposredno prije izbijanja ove afere na čelo Odjela za privredni kriminal i korupciju postavljen je tužilac Sead Kreštalica, za kojeg je Ured disciplinskog tužioca prije osam godina predlagao udaljenje sa dužnosti. Drugostepena komisija tada nije prihvatila prijedlog o udaljenju, već je i smanjila prvostepenu kaznu te je Kreštalici umanjena plaća za 20 posto. Novi šef Odjela za privredni kriminal i korupciju poznat je i po slučaju "Dženan Memić", gdje je optužio Ljubu i Bekriju Seferović da su vozilom usmrtili ovog mladića, ali nakon svih suđenja oni su oslobođeni optužbi.

Predmet preuzelo Tužilaštvo BiH

U prostorijama Tužilaštva KS 30. aprila održan je sastanak sa predstavnicima SIPA-e i izdat pismeni nalog za hitno postupanje SIPA-i.

- Precizno su navedene radnje koje se imaju preduzeti: pribavljanje materijalnih dokaza od svih relevantnih institucija, obavljanje razgovora sa svim licima koja su na bilo koji način uključena ili imaju saznanja o procesu nabavke respiratora, te preduzimanje drugih radnji iz nadležnosti Agencije – dodali su iz Tužilaštva.

Nije poznato da li je u međuvremenu saslušan iko od svjedoka niti da li je u tom vremenu prikupljen ijedan materijalni dokaz u ovom predmetu.

Četiri dana kasnije, predstavnici Tužilaštva KS su pozvani na sastanak u SIPA-u, a nakon toga Tužilaštvo BiH, kako su nam kazali iz sarajevskog Kantonalnog tužilaštva, zatražilo je da im ustupe predmet jer je "zaključeno da ima elemenata za uspostavu njihove nadležnosti".

- Pozivajući se na član 7. Zakona o Sudu BiH i član 12. Zakona o Tužilaštvu BiH, spis je istog dana dostavljen Tužilaštvu BiH – istakli su iz Tužilaštva KS.

Tek nakon što je Tužilaštvo BiH preuzelo predmet o nabavci respiratora, pretresene su prostorije Federalne uprave Civilne zaštite i Srebrene maline.

Formiranje predmeta

Ovo nije jedini predmet koji odaje utisak da Tužilaštvo KS ne radi svoj posao. Od početka pandemije koronavirusa desilo se nekoliko slučajeva koji su zahtijevali reakciju tužilaštva, pa je tako sarajevsko Kantonalno tužilaštvo formiralo predmete u slučajevima smrti doktora Šefika Pašagića i žene koja je krajem marta preminula u Domu zdravlja Ilidža za koju je testiranjem utvrđeno da je bila zaražena koronavirusom. Međutim, nakon što su se "smirile strasti" javnosti informacijom da je došlo do "formiranja predmeta", o ovim, ali i nizu drugih koji su probudili interesovanje, a kasnije skoro pa pali u zaborav, daljnjih informacija nije bilo, tačnije nije donesena tužilačka odluka o tome da li će istraga biti pokrenuta ili ne.

VEZANI TEKST - Slučajevi Tužilaštva KS bez tužilačke odluke: Jesu li formirani predmeti samo smirivanje javnosti?

Tako je, između ostalog, bilo i sa "nestankom" pečata Skupštine Kantona Sarajevo krajem prošle godine, zbog čega je sarajevsko Kantonalno tužilaštvo početkom januara forimalo predmet. Sekretarka Skupštine KS Almira Kulovac-Šetkić obavijestila je krajem prošle godine MUP KS da od 27. decembra, iako je zakonom jedina ovlaštena osoba, ne raspolaže pečatom ovog zakonodavnog organa.

Međutim, nakon skoro pola godine, postupajući tužilac je donio odluku u obustavi istrage protiv Elmedina Konakovića u ovom predmetu, koji  je 30. decembra prošle godine na press konferenciji u Sarajevu priznao da je "on zarobio pečat Skupštine Kantona Sarajevo".

- Postupajući tužilac donio je odluku o obustavi istrage budući da nije bilo dovoljno dokaza da je osumnjičeni imao svijest o protivpravnosti djela. Na ovu odluku podnosilac prijave ima pravo žalbe u roku od osam dana od dana prijema obavijesti - kazala je Azra Bavčić, glasnogovornica Tužilaštva KS.

Iz ovoga se bi se dalo zaključiti da je počinjeno krivično djelo, ali ga osumnjičeni jednostavno nije bio svjestan. Takvo "opravdanje" nekog tužilaštva je nezapamćeno do sada.

Ostaje da se vidi da li će i za one koji se sumnjiče da su navodno zlostavljali štićenike u Zavodu Pazarić, o čemu su se u javnosti pojavile fotografije i informacije u novembru prošle godine, biti donijeta slična tužilačka odluka. Iz Tužilaštva KS tada su kazali da odranije postoji formiran predmet u vezi sa eventualnim finansijskim zloupotrebama, te da je naložena provjera navoda o zlostavljanju štićenika.

Protiv zvaničnika u Kantonu Sarajevo u posljednjih nekoliko godina je podnesen veći broj krivičnih prijava, nekoliko je još formiranih predmeta, ali tužilačkih odluka nema. 

Statistika

Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu, od dolaska Sabine Sarajlija na mjesto glavne tužiteljice, zaprimilo je 12.363 predmeta. Kako su nam kazali iz Tužilaštva KS, u istom vremenskom periodu, dakle od 1. juna prošle godine, ovo tužilaštvo je riješilo 13.169 predmeta, a svi predmeti su "okončani tužilačkim odlukama na način propisan zakonom u skladu sa stanjem u spisu".

Glavna tužiteljica Sabina Sarajlija, FOTO: BIRN

Što se tiče broja podignutih optužnica u 2019. godini, iz Tužilaštva KS su istakli da su za taj period ostvarili kolektivnu normu od 107,54 posto.

VEZANI TEKST - Konaković "bez svijesti", ali na sve je ljut: Obrušio se i na portparolku Tužilaštva KS, samo o Katici i Tegeltiji šuti

- U izvještajnom periodu ukupno potvrđenih je 1.318 optužnica u odnosu na 1.620 osoba. Trenutno u KTKS tužilačku funkciju obavlja 50 tužilaca, od kojih je dva duže vremena odsutno (suspenzija i porodiljsko odsustvo), a po sistematizaciji treba da bude 57 tužilaca (konkursi u toku) – navodi se u odgovoru na naš upit.

Kada je riječ o periodu od kada je Sarajlija na mjestu glavne tužiteljice, podignute su 883 optužnice protiv 1.034 osobe, od čega su potvrđene 803 protiv 937 osoba.

Prema zakonu o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u Federaciji BiH, osnovna mjesečna plaća tužilaca kantonalnih tužilaštava iznosi 2.400 KM, šefova odsjeka 2.600 KM, a glavnog tužioca 3.400 KM. Osnovna mjesečna plaća povećava se za 0,5 posto za svaku punu godinu radnog staža. Osim toga, imaju pravo na naknadu za ishranu tokom rada u visini od jedan posto prosječne neto plaće u Federaciji, naknadu za prijevoz na posao i s posla, naknadu za prekovremeni rad, rad u neradne dane, noćni rad i rad u dane državnih praznika.