Ako uzmemo u obzir da svaki tim čini jedan ljekar i dvije medicinske sestre, trenutno službi porodične medicine nedostaje 37 ljekara i 74 medicinske sestre.

Koliko fali timova porodične medicine

- U ovom trenutku imamo 170 timova porodične medicine, ali taj broj varira jer zavisi od bolovanja, koji se ne mogu planirati, i godišnjih odmora uposlenih. No mislim da ćemo posljednjim konkursom za prijem u radni odnos ljekara nadoknaditi taj nedostatak - kaže Arman Šarkić, glasnogovornik.

VEZANI TEKST - Dom zdravlja KS tražio četiri pulmologa i dva pedijatra, niko se nije javio na konkurs

Međutim, nedostatak medicinskog kadra u službi porodične medicine najviše osjete pacijenti i to je problem koji poprilično dugo traje.

Kako ustvari trenutno izgleda "put pacijenta u KS"? Naravno, JU Dom zdravlja samo je jedan dio zdravstvenog sistema u kantonu, a put pacijenta, prema riječima Šarkića, ovisi od svih subjekata i od Doma zdravlja KS, KCUS-a, Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš", ali i od zavoda za medicinu rada i javno zdravstvo.

No popriličan je broj pritužbi građana u posljednje vrijeme upravo na dio koji se odnosi na primarnu zdravstvenu zaštitu, odnosno Službu porodične medicine.

Porodična medicina formirana je prije 20-ak godina, a njen osnovni koncept je telefonsko zakazivanje pregleda. Ali na terenu nije uvijek tako, što pokazuje i primjer jednog našeg sugrađanina.

- Pozvao sam službu porodične medicine u domu zdravlja kojem pripadam i pokušao zakazati pregled kod svog ljekara, ali mi je objašnjeno kako moram doći u ambulantu i čekati na pregled. Otišao sam i nakon sat i po, jer je bila poprilična gužva, došao sam na red. U međuvremenu vjerovatno sam i ja "zaradio" neki virus jer su ljudi oko mene uglavnom kašljali, kihali, šmrcali - kaže sugrađanin koji nas je pozvao.

Iz JU Dom zdravlja KS nam pak odgovaraju "kako se to ne bi smjelo dešavati, te pozivaju građane da im se, ukoliko im se tako nešto desi, obrate i kažu u kojoj se to ustanovi desilo i od kojeg uposlenika".

- Porodična medicina zamišljena je kao nešto što se planira. Naravno, uvijek se izuzimaju urgentni slučajevi, a to znači kada imate hitni slučaj sa ozankom "cito", svi protokoli padaju u vodu jer takva osoba prema Hipokratovoj zakletvi treba odmah da se zbrinjava onako kako njegovo trenutno zdravstveno stanje nalaže. Što se tiče ostalih stvari, koncept je dostupnost i sveobuhvatnost. To je bila vodilja porodične medicine koju, naravno, treba pratiti i normativ. Dakle, telefonsko zakazivanje pacijenta jedan je od osnovnih koncepata upravo radi planiranja ovog segmenta zdravstvene zaštite, kako bi ljekar mogao planirati dužinu pregleda pacijenta, ali i svoj dan, kao i pacijent. Naravno, da nedostatak kadra remeti taj koncept. Primjera radi, u ovo vrijeme kada vladaju respiratorne infekcije uvijek osjećamo pritisak na zdravstveni sistem - objašnjava Šarkić.

Dodaje kako je u protekle dvije godine tokom pandemije preferirano u gotovo sto posto slučajeva telefonsko naručivanje i anamneza pacijenata, kako se građani ne bi dodatno izlagali.

- Iz toga razloga po stranu su ostavljani hladni slučajevi, a to su oni, koji odgađanjem pregleda, ne ugrožavaju zdravstveni status pacijenta. S obzirom na to da već duži period imamo povoljnu epidemiološku situaciju, brzo smo se vratili u smislu specijalističkih službi, te na sve ostale urgentne i hladne slučajeve - navodi Šarkić.

Vratiti povjerenje u ljekare 

Kaže "kako ljekari porodične medicine trenutno rade daleko preko normativa koji su protokolom porodične medicine definisani".

- Primjera radi, ako je normativa 30 ili 35 pacijenata u jednoj smjeni, ljudi rade i po 50, pa čak i više građana - ističe Šarkić.

Govori kako je sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS dogovoreno da hronični bolesnici i dalje podižu terapiju koja im može trajati više mjeseci (tri mjeseca).

- To nam itekako pomaže jer rasterećuje zdravstveni sistem - kaže Šarkić.

Naglasio je "kako građani ne mogu samoinicijativno tražiti od svog porodičnog ljekara uputnicu za pojedine nalaze".

- Medicina je težak fakultet, a da je drugačije bilo bi nas više doktora. Hoću da kažem da se građani ne mogu "igrati" ljekara. On je taj koji određuje anamnezu jer je za to educiran i ima pravo da, uvjetno rečeno, ne pusti neki recept, neku vrstu terapije ili bilo šta ako je takva njegova procjena. Moramo vratiti povjerenje u ljekara, u suprotnom ako u njega sumnjamo i bolje znamo šta nam treba, bojim se da smo onda društvo koje generalno treba pomoć u svim segmentima - kazao je Šarkić.