Pišemo i o tome ko su, između ostalog, naši covidioti, vrijeme pandemije “covidiotizma”.

Nije mali broj onih koji pozivaju na ukidanje ili ublažavanje mjera za suzbijanje pandemije iz krajnje prizemnih razloga. Postoji čitav sloj ljudi koji se boji da će njihov način života biti zauvijek narušen ako ne dođe do brzog povratka normalnosti i čini se da su takvi spremni dati prednost svom standardu i bonluku na koji su navikli umjesto životima sugrađana. Upadljivo je da ovdje nije riječ o siromašnijem sloju stanovništva, onima koji žive od plaće do plaće i koje će kriza najteže pogoditi, već o onoj klasi koja se označava kao nouveau riche, novopečenim gazdama i kapitalistima prve generacije koje žive u užasnom strahu da će njihovo tek stečeno blagostanje i status nestati preko noći te da će opet postati ono što su bili njihovi roditelji

Kako izgleda Srebrenica  doba korone? Pusto, pustije, kaže dopsinik Stava iz tog bosanskohercegovačkog grada.

U Srebrenici i prije pandemije virusa korona poslije 16 sati radnim danima i vikendom nije bilo puno ljudi. Ipak se osjeti razlika. Petkom je Čaršijska džamija uvijek bila puna vjernika na džumi. Uvijek je to lijepa slika za vidjeti. Nažalost, u ovim vanrednim vremenima džamije su zatvorene za obavljanje namaza, a ezan u vrijeme namaza podsjeti na propisanu obavezu.

Provodite vrijeme u karantini, osjećate zebnju, preplašeni ste za svoje i zdravlje svojih ukućana, a slušajući najave ekonomske krize, pitate se hoćete li ostati bez posla. Kašljete, preplašeno mjerite temperaturu, panično još jednom čitate popis simptoma, priviđa vam se intenzivna njega, gušenje… Žao nam je, nemamo puno riječi utjehe, svi smo u istom čamcu, u istom moru nevolja, ali BZK “Preporod” je u ovim teškim vremenima našao načina kako da podigne raspoloženje građanima.

U ovom vam brju Stava predstavljamo taj projekt Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” i njenog magazina “Biserje” nazvan  #Mojsevdah”, osmiščjen u borbi za održanje pozitivnog kolektivnog duha.

Ko pjeva, zlo ne misli ali s eu karantinu ipak previše jede a premalo kreće. Zato u ovom Stavu pričao sa Safijom Softić-Namas, nutricionistkinjom. Dr. Safija Softić-Namas radi u Zavodu za hitnu medicinsku pomoć u Sarajevu i za Stav govori o zdravoj ishrani, jačanju imuniteta u doba pandemije virusa korona (COVID-19), smjernicama koju je hranu najbolje konzumirati kada ste u izolaciji.

Svakodnevno se govori o situaciji u kojoj se i naša zemlja našla u borba protiv virusa korona. O trenutnim mjerama, mogućim budućim mjerama, o stanju na terenu i svjesnosti građana te o drugim pitanjima razgovarali smo s načelnikom Federalnog štaba civilne zaštite Fahrudinom Solakom.

U novom Stavu upoznajte hafiza iz Casablance.

Jedan od onih migranata s neumornim osmijehom od jula prošle godine redovno dolazi na svaki vakat u Centralnu džamiju u Hadžićima. Ime mu je Assab Abdelali, dolazi iz Casablance, grada opjevanog u brojnim pjesmama, nekadašnjeg trgovačkog središta po kojem nosi ime i kultni film s glavnim ulogama Humphrey Bogarta i Ingrid Bergman. Hafiz Hašim ef. Zahirović, imam Centralne džamije u Hadžićima, priča nam da je, kada se prošle godine vratio s hadža, upoznao ovog mladića za kojeg su svi, pa čak i oni stari tersovi kojih ima u svim džamijama u Bosni i Hercegovini, govorili da ima divan glas te da prelijepo uči Kur’an. Marokanac Assab Abdelali pomaže u razbijanju predrasuda o migrantima.

U osvit pandemije u Bosni i Hercegovini objavljeni su rezultati jednog od najznačajnijeg projekta izdavačke kuće “Dobra knjiga”, ujedno i jednog od važnijih projekata u historiji bosanskohercegovačkog izdavaštva. Riječ je o studiji Graditeljstvo Bosne i Hercegovine kroz stoljeća autorice prof. dr. Sabire Husedžinović. Vrijedna doktorica arhitekture, nažalost, nije dočekala da vidi konačni izgled knjige na kojoj je radila decenijama, zaduživši pokoljenja što dolaze. Na više od 1.000 stranica knjiga nudi tipološki pregled našeg arhitektonskog naslijeđa, a neumoljivošću dragocjenih informacija o reprezentativnim građevinama u Bosni i Hercegovini od antike do kraja austrougarske vladavine dovodi do pitanja kako je uopće moguće da jedna osoba može napisati ovakvu knjigu, makar na njoj radila i cio svoj život. U recenziji knjige Graditeljstvo Bosne i Hercegovine kroz stoljeća Maja Popovac ističe da je ova knjiga vrijedna kao i sami spomenici u njoj obrađeni.

Konačno, priča o još jednoj knjizi, ali puno starijoj. U aprilu 1649. godine, samo tri mjeseca nakon što je pogubljen kralj i uspostavljen Commonwealth, objavljen je prvi engleski prijevod Kur’ana. Do tada anonimni prevodilac pod imenom Thomas Ross nije znao arapski: upotrijebio je prijevod Francuza Andréa du Ryera iz 1647. godine. Knjiga je izazvala nelagodu. Vlasti su uhapsile štampara, oduzele sve primjerke koje su našli i procesuirale sve osobe uključene u projekt.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas poslijepodne u Sarajevu, a od četvrtka, 02. aprila širom Bosne i Hecegovine.