Upravo galama koju proizvode zvaničnici ove dvije stranke potvrđuje ranije optužbe o političkoj pristrasnosti bivših članova CIK-a, koji su redovno donosili odluke koje su išle u prilog SNSD-u i HDZ-u BiH. Jedna od tih odluka se nakon Općih izbora 2018. godine odnosila na popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH, na osnovu koje je HDZBiH došao do "kontrolnog paketa" u tom zakonodavnom domu koji im garantira mjesto u izvršnoj vlasti.

VEZANI TEKST - SNSD i HDZ izgubili kontrolu nad CIK-om, Petrić i Božičković razriješeni

Bošnjački zvaničnici, zavapio je Čolak u razgovoru za Večernji list, planiraju nakon Općih izbora 2022. godine "nasilno izabrati" i šestericu Hrvata u Dom naroda FBiH, te na taj način "eliminirati Hrvate iz vlasti".

- Otvoreno, upravo poručuju kako se treba doći do šest Hrvata u Domu naroda, te da su riješili sav problem. U tom im slučaju, očito, Hrvati ne bi trebali – izjavio je Čolak.

Među "bošnjačke zvaničnike" Čolak i njegove stranačke kolege svrstavaju i Hrvate koji ne pripadaju HDZ-u BiH i satelitskim strankama koje kontroliraju kroz nevladinu organizaciju Hrvatski narodni sabor (HNS). Izbor šest Hrvata koji ne razmišljaju na isti način kao čelnici HDZ-a BiH i ne pripadaju toj političkoj opciji je, ocjenjuju, udar na konstitutivnost i ravnopravnost Hrvata.

U jednom je Čolak definitivno u pravu, a to je da izbor šest Hrvata koji ne pripadaju HDZ-u BiH omogućava formiranje federalne izvršne vlasti bez te stranke.

CIK je u decembru 2018. godine donio odluku prema kojoj se raspodjela mandata u Domu naroda FBiH vrši prema Popisu stanovništva iz 2013. godine, što je protivno Ustavu FBiH, koji nalaže da se ta raspodjela vrši prema Popisu iz 1991. godine. Ta odluka je pogodovala HDZ-u BiH da učvrsti svoj "kontrolni paket" u Klubu Hrvata sa 13 od ukupno 17 delegata u Klubu Hrvata. Sa dva mandata manje bi ta stranka ostala bez zagarantirane pozicije u vlasti.

Uzimajući u obzir suprotstavljene stavove parlamentarnih stranaka po pitanju izmjena izbornog zakonodavstva i interpretacije odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić", izvjesno je da će CIK biti u prilici da donese novu odluku o načinu popunjavanja Doma naroda FBiH nakon Općih izbora 2022. godine. Uz ustavnu odluku i nešto drugačije izborne liste političkih opcija koje računaju i na glasove Hrvata, izbor šest delegata u Klub Hrvata je izvjesna mogućnost, na koju je upozorio i Čolak.

Šest delegata iz jednog kluba u Domu naroda u prilici je predložiti kandidata za predsjednika ili potpredsjednika FBiH, a samim tim je otvorena i mogućnost za formiranje Vlade FBiH bez HDZ-a BiH. Isti broj delegata je dovoljan i za "prolaznost" zakona i odluka u ovom domu entitetske zakonodavne vlasti. Tezu o HDZ-u BiH kao jedinoj političkoj opciji koja posjeduje "legitimitet" političkih predstavnika hrvatskog naroda u BiH razbija jednostavna statistika.

Pravo glasa na Općim izborima u BiH 2018. godine iskoristilo je 1.812.960 glasača, što je oko 54 posto ukupno registriranih birača u BiH. Etnička struktura glasača koji su iskoristili svoje pravo nije poznata, ali ne postoji osnov za veća odstupanja u odnosu na ukupnu etničku strukturu stanovništva BiH. S tim u vezi, racionalna pretpostavka je da je svoje biračko pravo na Općim izborima 2018. godine iskoristilo oko 280.000 osoba hrvatske nacionalnosti. HDZBiH i svi pripadajući sateliti su osvojili nešto manje od 150.000 glasova, što je 53 posto glasova Hrvata u BiH.

Za tu stranku je nezamisliva mogućnost da političke opcije koje su osvojile 47 posto hrvatskih glasova imaju šest od 17 delegata u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH?!

Veći dio od 47 posto hrvatskih glasova su pripali građanskim političkim opcijama, te bi stranačka struktura Kluba Hrvata u narednom mandatu mogla ovisiti i o etničkoj strukturi izbornih lista tih stranaka za kantonalne skupštine. Neke od stranaka koje se deklariraju kao građanske i koje su dobile dio glasova Hrvata u FBiH su na prošlim Općim izborima reducirale broj Hrvata u vrhu svojih kantonalnih lista. Tako, primjera radi, niti jedan od deset delegata Socijaldemokratske partije (SDP) ne pripada Klubu Hrvata u Domu naroda FBiH. O razlozima zbog kojih SDP nije na svoje kantonalne liste stavljao Hrvate i na taj način izašao u susret HDZ-u BiH se u javnosti već duže vrijeme spekulira, a nagađanja je potaknula i posljednja informacija da je firma za pranje novca iz Hrvatske otkupila čak 230.000 KM dugova SDP-a.

VEZANI TEKST - Zašto je firma za pranje novca otkupila dugove SDP-a: Članovi tvrde da organi stranke nisu donijeli tu odluku

Čak su i stranke sa hrvatskim etničkim predznakom pravile ustupke HDZ-u BiH nakon Općih izbora 2018. godine na način da su "gurale" HDZ-ove kantonalne zastupnike u Dom naroda FBiH. To se za dvije godine moža neće dogoditi.

- Sve hrvatske stranke su se organizirale i izgurale 13 delegata. To je samo sticaj okolnosti. U sljedećem ciklusu to neće biti moguće i zato je neophodna promjena Izbornog zakona - požalio se Božo Ljubić krajem prošle godine.

Uzimajući u obzir sve opstrukcije u režiji HDZ-a BiH, razmišljanje o mogućnosti izbacivanja te stranke iz vlasti i oduzimanja ucjenjivačkih poluga se nameće kao sasvim racionalna opcija. Blokiranje formiranja nove Vlade FBiH, opstruiranje usvajanja Budžeta institucija BiH i odluke o raspodjeli novca Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kao i raniji "repovi" poput prihvatanja ugovora države sa Islamskom zajednicom u BiH argumenti su koji idu u prilog zagovaranju te mogućnosti.