open-navfaktor-logo
search
Učiti i čitati
Za "nove pregovarače" koji "liderišu procesima": Ko može podnijeti zahtjev Ustavnom sudu BiH i kako se branila država
Ustavni sud Bosne i Hercegovine je od 2000. godine do danas donio niz odluka u korist jačanja države Bosne i Hercegovine, na temelju zahtjeva koje su podnosili bivši članovi Predsjedništva BiH, članovi kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH, određeni broj državnih zastupnika ili delegata. 
28.12.2022. u 13:50
get url
text

Po zahtjevu Alije Izetbegovića, tadašnjeg člana Predsjedništva BiH, Ustavni sud je donio odluku prema kojoj su "Hrvati, Srbi i Bošnjaci konstitutivni na teritoriji cijele BiH", a u kojoj stoji kako je "konstitutivnost natkrovljujuće načelo Ustava BiH". Time je ispravljena dejtonska nepravda prema Hrvatima i Bošnjacima u RS-u.

Ova odluka okarakterizirana je kao historijska. Njome je od vlasti oba entiteta traženo da izmijene svoje ustave kako bi se osigurala puna ravnopravnost tri konstitutivna naroda na čitavom području BiH. Izetbegović je zahtjev podnio u svojstvu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 12. februara 1998. godine.

VEZANI TEKST - Odluke Ustavnog suda BiH u korist jačanja države BiH: Od Alije Izetbegovića, preko Tokića, Tihića...

U februaru 2004. godine, Ustavni sud BiH je prihvatio apelaciju Sejfudina Tokića. U vrijeme podnošenja bio je zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Odlukom Ustavnog suda BiH ukiniti su svi nazivi gradova koji su u sebi sadržavali pridjev "srpski": Grad Srpsko Sarajevo, Srpski Drvar, Srpski Sanski Most, Srpski Mostar, Srpsko Goražde, Srbinje, Srpski Ključ, Srpska Kostajnica, Srpski Brod, Srpska Ilidža, Srpsko Novo Sarajevo, Srpski Stari Grad i Srpsko Orašje. Utvrđeno je da Zakon o lokalnoj samoupravi RS-a koji je utvrdio ove nazive nije u skladu Ustavom Bosne i Hercegovine.

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Sulejman Tihić 2006. godine podnio je Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti entitetskih zakona o grbu, zastavi i himni. 

Članovi Zakona o upotrebi zastave, grba i himne RS-a u kojima stoji da se njima "predstavlja državnost RS-a", te da se pojedini simboli upotrebljavaju u "skladu s moralnim normama srpskog naroda" ukinuti su tada odlukom Ustavnog suda BiH. Također, neustavnim su proglašena i dva člana o grbu i zastavi Federaciji BiH jer se kose sa međunarodnom konvencijom o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije.

Ustavni sud BiH 2015. godine, postupajući po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića donio je odluku o neustavnosti članova Zakona o praznicima RS-a kojim se 9. januar utvrđuje kao zvanični praznik - Dan Republike.

Izetbegović je u apelaciji naveo da taj dan kao dan Republike nije u skladu sa Ustavom BiH. Naveo je i da je 9. januar dan kada je "Skupština srpskog naroda u BiH" usvojila Deklaraciju o proglašenju Republike srpskog naroda BiH na područjima srpskih autonomnih regija i oblasti, te drugih srpskih etničkih cjelina u BiH.

Ustavni sud BiH 2017. godine donio je odluku kojom je odbijena apelacija Pravobranilaštva Republike Srpske, kao vid žalbe na raniju odluku Suda BiH kojom je naloženo da se vojna imovina u Han Pijesku uknjiži na BiH. Na zalaganje nekadašnjeg predsjednika Stranke za BiH Harisa Silajdžića, kao tadašnjeg člana Predsjedništva BiH, na skupu u Talinu prije 11 godina odobrena je aktivacija MAP-a, uz ispunjenje određenih uvjeta među kojim je i uknjižba vojne imovine na državu BiH, a što je svojom odlukom eksplicitno potvrdio i Ustavni sud BiH.

VEZANI TEKST - Od koga NiP očekuje da podnese apelaciju Ustavnom sudu zbog Dodikovog zakona, zašto oni to ne učine?

Ustavni sud BiH je u februaru 2020. godine proglasio neustavnim član entitetskog zakona, kojim su vlasti entiteta RS pokušale prisvojiti javno poljoprivredno zemljište kao državnu imovinu. Apelaciju je podnijelo sedam delegata Vijeća naroda RS-a: Dževad Mahmutović, Džemaludin Šabanović, Muris Čirkić, Alija Tabaković, Mihnet Okić, Faruk Đozić i Ahmet Čirkić.

U periodu od 2018. do 2022. godine funkcioneri SDA na različitim pozicijama u vlasti podnijeli su Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine 13 zahtjeva s ciljem odbrane države Bosne i Hercegovine. Sve zahtjeve pripremio je pravni savjet SDA.

Delegati u Vijeću naroda RS-a podnosili su zahtjeve kojima su tražili ocjenu ustavnosti Zakona o Danu RS-a, Zakona o poljoprivrednom zemljištu, Zakona o unutrašnjoj plovidbi RS-a, Zakona o šumama RS-a... 

Dvadeset i četiri zastupnika Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH podnijela su zahtjev za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske u vezi sa dodjelom koncesija za gradnju HE na rijeci Drini. Ustavni sud BiH je utvrdio da postoji spor u vezi sa odlukama o koncesijama u pogledu koncesionog dobra i nadležnosti za njihovo donošenje koje je donijela Republika Srpska.

Petnaest zastupnika Zastupničkog doma Parlamenta BiH podnijelo je zahtjev za rješavanje spora između Bosne i Hercegovine i Republike Srpske. Ustavni sud BiH utvrdio je da postoji spor u vezi s aktima koje je donijela Narodna skupština Republike Srpske, da oni nisu u skladu sa Ustavom BiH te je ukinuo osporene odredbe i to: tačke 17, 18, 19. i 20. Deklaracije o ustavnim principima, tačke 4. i 5. Zaključaka u vezi Informacije o pravosudnim institucijama BiH, tačke 4. i 5. Zaključaka u vezi s Informacijom o prijenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH u oblasti odbrane i sigurnosti, tačke 5. i 6. Zaključaka u vezi s Informacijom o prijenosu nadležnosti u oblasti indirektnog oporezivanja, te tačke 2. i 3. Zaključaka u vezi s Informacijom o prijenosu nadležnosti sa Republike Srpske na nivo BiH. 

VEZANI TEKST - Šest delegata u Domu naroda BiH traži ocjenu ustavnosti Zakona o imovini u RS-u 

Visoki predstavnik Christian Schmidt je u aprilu ove godine suspednirao Zakon o nepokretnoj imovini RS-a do konačne odluke Ustavnog suda BiH. Šest delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH podnijeli su nakon toga zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti Republike Srpske. Ustavni sud BiH je u septembru ove godine stavio van snage Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske, koji se ponovo našao na dnevnom redu Narodne skupštine RS-a za usvajanje po hitnom postupku. 

Posljednja dva dana u javnosti je ovaj zakon izazvao brojne reakcije, te pozivanja na podnošenje zahtjeva za ocjenu ustavnosti. 

Konkretno, članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Denis Bećirović najavili su podnošenje zahtjeva, a nakon što zakon bude usvojen i objavljen u Službenom listu jer je to uvjet da bi zahtjev bio prihvaćen na Ustavnom sudu BiH. 

Ko može podnijeti zahtjev za ocjenu ustavnosti, s obzirom na to da je javnost dobrano zbunjena nakon izjava pojedinih visokih zvaničnika na ovu temu, a neki su otišli tako daleko pa su u "žaru borbe za državu" sami sebi dali za pravo da podnose zahtjeve, iako uopće ne spadaju u ovlaštene pokretače. U Ustavu BiH sve je precizirano, a piše i na web stranici Ustavnog suda BiH.

Ocjena ustavnosti zakona

NADLEŽNOSTI

(Član VI/3. tačka a) Ustava)

Ustavni sud ima nadležnost da odluči je li bilo koja odredba ustava ili zakona jednog entiteta u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine.

Iako Ustav eksplicitno govori samo o "odredbama zakona entiteta", slijedeći generalni zadatak Suda da podržava Ustav Bosne i Hercegovine, ovim se od ocjene ustavnosti ne isključuju i zakoni Bosne i Hercegovine.

Prema Ustavu, spor može pokrenuti samo određen krug ovlaštenih pokretača: član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, predsjedavajući Vijeća ministara, predsjedavajući ili njegov zamjenik bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine, jedna četvrtina članova / delegata bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine ili jedna četvrtina članova bilo kojeg doma zakonodavnog organa jednog entiteta.

 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.