Nakon sudskog procesa koji je trajao pet godina, sud je donio presudu prema kojoj su lider Zlatne zore Nikos Mihaloliakos i njenih šest članova Ilias Kasidiaris, Yiannis Lagos, Giorgos Germenis, Ilias Panagiotaros, Panagiotis Iliopoulos i Nikos Papas "upravljali zločinačkom organizacijom", dok je za ostalih 18 optuženih utvrđeno da su "članovi zločinačke organizacije". U narednih nekoliko dana će biti poznato s kakvim kaznama će biti suočeni pripadnici Zlatne zore.

Policijske snage poduzele su visoke sigurnosne mjere oko zgrade Apelacionog suda u Atini, gdje je vođen proces. Sve ceste oko suda su blokirane, a na tom području je za sigurnost bilo zaduženo 2.200 policajaca i snajperista.

Više od 20.000 demonstranata, uključujući članove glavne opozicione stranke Siriza i Komunističke partije Grčke (KKE), političkih stranaka, sindikata, antifašističkih platformi i studenata uzvikivali su parole "Oni nisu nevini", "Nacisti u zatvor", "Dolje fašizam"...

Na Molotovljeve koktele koje su bacali demonstranti, policija je reagovala bacanjem suzavaca i korištenjem vodenih topova.

Čelniku stranke Zlatna zora Mihaloliakosu i još 69 optuženika, uključujući neke bivše članove stranke i članove parlamenta, sudilo se za krivična djela učešća i upravljanje kriminalnom organizacijom, pranje novca, ucjene, posjedovanje oružja bez odobrenja i organiziranje rasističkih djela nasilja.

Presuda bi mogla zbrisati Zlatnu zoru s političke scene. Već su zbog samog suđenja platili cijenu jer stranka nije uspjela preći prag od 3 posto kako bi ušla u parlament na izborima prošle godine.

Prostorije Zlatne zore u Atini 

U februaru 2018. godine više od 100.000 ljudi protestovalo je širom Grčke zbog potencijalnog grčkog kompromisa u sporu oko zvaničnog imena susjedne Makedonije. Washington Post piše da je među demonstrantima tada napadnuta osoba koja je nosila majicu u znak sjećanja na učešće grčkih plaćenika u masakru na bošnjačkim civilima tokom rata u BiH devedesetih godina.

Takis Mihas novinar je koji godinama upozorava na umiješanost grčkih dobrovoljaca u ratu u Bosni i Hercegovini. 

- Biili su tretirani kao heroji. Bili su cijenjeni i niko ih, ni u jednom trenutku, nije pokušao spriječiti. Ni u jednom trenutku grčko pravosuđe se nije sjetilo da pokrene istragu protiv njih. Ne nužno protiv njihovog ličnog učešća i zločina, već zbog njihovog znanja o potencijalnim zločinima, tako da bi Grčka mogla pomoći Haškom sudu u istragama - kazao je novinar Takis Michas u jednom od intervjua za Al Jazeeru.

Grčka Vlada pokrenula je istragu protiv njenih dobrovoljaca 2005. godine. Zatvorena je 2011. godine, a da niko nije saslušan.

Prvo obimno istraživanje uloge grčkih dobrovoljaca i članova Zlatne zore u Bosni, a posebno u Srebrenici, sprovela je i objavila istražna grupa XYZ Contagion.

Njihovo istraživanje objavljeno je 2015. godine. Konkretno, TO ETNOS je vratio pitanje na površinu u junu 2015. godine, prenoseći dio istraživanja XYZ Contagion. Ovo je dovelo do toga da Tužilaštvo Atine naredi novu preliminarnu istragu. U martu 2017. godine, grčki Helsinški komitet obnovio je zahtjev sa izvještajem od 250 stranica, ali pravosudni sistem nije pokazao nikakav interes za otvaranje slučaja.

U grčkim medijima krajem 2017. godine ponovo je aktuelizirana tema o učešću grčkih dobrovoljaca u agresiji na BiH.

- Godine 1993, kada je srpska ofanziva u Bosni i Hercegovini napredovala, u Bosnu je stigla prva grupa grčkih dobrovoljaca. Marta 1995. godine, na zahtjev samog Ratka Mladića formirana je i Grčka dobrovoljačke garde (GVG). Jedinica se sastojala od oko 100 vojno obučenih Grka koji su odlučili da podrže svoju srpsku "pravoslavnu braću" - kako se Grci i Srbi često pozivaju jedni druge u svom rat protiv muslimanske zajednice u Bosni. Neki su bili plaćenici, ali su drugi otišli u Bosnu da bi propagirali svoju ideologiju i politiku. Mnogi su održavala i sada održavaju odnose sa Zlatnom zorom.

{$galerijaFotografija}

Michalis Mavrogianakis, dobrovoljac, izjavio se svojevremeno u tamošnjim medijima: 

- Ja, kao i mnogi drugi grčki dobrovoljci, pripadamo političkoj ideologiji i konkretno Zlatnoj zori – i zato smo išli tamo u Bosnu.

Pripadnici Zlatne zore, što je posebno opasno, nadahnjuju se nedjelima Ravnogorskog četničkog pokreta u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori. 

U prostorijama Zlatne zore u Atini, kako su svjedočili novinari sa Balkana, nalaze se četnička šubara sa kokardama, šajkače, amblemi četničkih i paravojnih jedinica poput Srpske dobrovoljačke garde. U prostorijama dominira veliki grb četničkog pokreta uz natpis "S verom u Boga, za kralja i otadžbinu", te slika Željka Ražnatovića Arkana, komandanta Srpske dobrovoljačke garde, zloglasnih Arkanovaca. Tamo je i zastava koja je ukrašena drevnim grčkim simbolom koji podsjeća na "svastiku".

Saznanja bh. istraživača potvrđuju da su sredinom devedesetih neki od pripadnika Zlatne zore učestvovali u ratu u BiH, na strani Vojske Republike Srpske.

Proslava Nove godine 1996. u Mladićevom štabu u Han-Pijesku, na slici i grčki dobrovoljac Antonis Mitkos

Prema svjedočenju Zvonka Bajagića u Haškom tribunalu, jedan od njegovih grčkih saputnika snimio je fotografije u Novoj Kasabi 12. jula. Brigadni general Drinskog korpusa Vujadin Popović požurio je da spriječi pripadnika GVG da slikaju i zatražio oduzimanje fotoaparata. Bajagić je, međutim, garantovao da ove slike "niko neće vidjeti", a član GVG-a držao je kameru.

Kada je 2003. godine jednog od članova GVG-a uhapsila grčka policija zbog trgovine anaboličnim steroidima, u njegovom stanu je pronađeno oko 80 slika iz masakra Bošnjaka civila u Bosni.

Na sudu je bivši član GVG rekao da "nije bio prisutan u ubistvima prikazanim na slikama" i taj je dokaz odbačen. Međutim, sumnja se da li bi to mogle biti slike koje su snimljene sa kamere koju je Popović pokušao oduzeti 12. jula 1995. Možda su to slike koje bi mogle poslužiti kao čvrsti dokaz za učešće članova GVG u genocidu u Srebrenici, pisao je novinar Petros Konstantinidis.