Sastanak EBRD-a

Zvizdić: Postignut sporazum s EBRD-om o finansiranju nove dionice na Koridoru Vc

Objavljeno: 09.05.2019. u 10:21

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH objasnio je i u čemu je to BiH osma u Evropi

FOTO: VMBiH

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH dr. Denis Zvizdić obratio se danas u Sarajevu na sesiji "Investirajte u Bosnu i Hercegovinu: Investirajte u profitabilne projekte" na Godišnjem sastanka guvernera EBRD-a. Uvodno izlaganje predsjedavajućeg Zvizdića prenosimo u cijelosti:

Uvažene ekselencije,

poštovani predsjedniče Chakrabarti,

poštovani privrednici,

uvaženi sadašni i budući investitori,

dragi prijatelji!

Želim vam, u svoje ime i u ime Vijeća ministara BiH, poželjeti najsrdačniju dobrodošlicu u našu prelijepu državu Bosnu i Hercegovinu.

Vijeće ministara BiH, na čijem sam čelu, u protekle četiri godine je uložilo velike napore na poboljšanju poslovnog okruženja, i na podršci domaćim investicijama kao i privlačenju stranih investicija. Investicije su važan alat za postizanje veće efikasnosti postojećih kompanija, razvoj tehnologije, prijenos novih vještina i znanja i osvajanje novih tržišta za BiH. Sve u svemu, one su važna komponenta poslovne aktivnosti i doprinose poboljšanju konkurentnosti, zapošljavanju i ukupnom ekonomskom rastu i razvoju.

Iskreno sam obradovan da je 84 posto postojećih investitora spremno da preporuči BiH kao zemlju za ulaganje, a 70 posto njih planira da reinvestira u BiH u naredne tri godine. Ovo su poruke koje ohrabruju i obećavaju brzi rast i priključenje BiH evropskoj porodici.

Raduje me da istraživanja pokazuju da se u BiH investira zbog bitnih prednosti koje ima BiH, kao što su: dobar geostrateški položaj, kvalitetni prirodni resursi, educirana radna snaga, razvijen bankarski sektor i stabilan kurs, mogućnost razvoja poduzetništva kroz mala i srednja preduzeća, razvojni, profitabilni i atraktivni projekti u sektoru transporta, energetike, šumarstva, drvne i metalske industrije, poljoprivrede, kao i u sektoru turizma. Namjeravamo da u narednom periodu kapitaliziramo komparativne prednosti koje imamo u navedenim sektorima, na veliko zadovoljstvo i investitora i građana BiH.

Prvi od njih je energetika. Ekonomski potencijal Bosne i Hercegovine u hidroenergiji iznosi 5.800 MW, što BiH stavlja na 8. mjesto u Evropi. Trenutno instalirani kapacitet iznosi nešto više od 2.000 MW, što jasno ukazuje na činjenicu da je još uvijek nedovoljno iskorišten i da postoje realne mogućnosti ulaganja u ovaj trenutno najatraktivniji sektor u BiH.

Naravno, osim hidropotencijala, Bosna i Hercegovina posjeduje i velike potencijale za iskorištavanje energije iz obnovljivih izvora, poput energije dobijene iz vjetra, solarne energije, energije biomase i geotermalne energije, a raspolaže i značajnim rezervama uglja koje se procjenjuju na više od 6 milijardi tona, što predstavlja izvanrednu bazu i vrlo ozbiljan potencijal za investiranje u nove rudnike i nove termoelektrane, u skladu sa direktivama i standardima EU.

Drugi važan sektor je putna infrastruktura. Kroz BiH prolazi najduži dio Koridora Vc, čak 335 km i on za nas ima izuzetnu važnost, posebno zbog činjenice da u pojasu Koridora živi 50 posto stanovništva. Izgradnja ovog transevropskog koridora znači kvalitetno povezivanje Bosne i Hercegovine sa centralnom Evropom i predstavlja značajno poboljšanje domaćih potencijala za privredni razvoj.

Zbog toga ovaj investicijski forum smatram dobrom prilikom da pozovem sve da investiraju u izgradnju autoputa Vc, kao što je to uradio i EBRD koji je do sada u izgradnju Koridora Vc uložio više od 550 mil. eura, a do sada je osigurano 1,3 milijarde eura za cestogradnju u BiH. S ponosom vas mogu informirati da smo jučer postigli sporazum sa EBRD-om o finansiranju nove dionice na Koridoru Vc – Dobojske zaobilaznice u iznosu 210 miliona eura. Hvala, g. Suma, na Vašem izuzetnom angažmanu.

Naravno, tu su mogućnosti ulaganja i u izgradnju željezničke infrastrukture, kao i unapređenje i modernizaciju naših aerodroma te uvođenje novih aviolinija, posebno u našem regionu, koji bi doprinijeli boljoj povezanosti naših privrednika.

Važno je spomenuti i plinsku infrastrukturu i naše namjere da izvršimo diverzifikaciju snabdijevanja prirodnim plinom – i sa istoka, ali i sa zapada i to vezom sa Hrvatskom. Vrijednost investicije je 100 miliona eura i očekujemo zainteresirane partnere i za taj projekt. Kao važan sektor za ulaganje želim apostrofirati i digitalnu infrastrukturu. Kao što znate, BiH je prije izvjesnog vremena uvela 4G mrežu, i time otvorila mogućnost za nova investicijska ulaganja u sektor telekomunikacija i digitalnih medija.

Cijenjeni gosti, spomenut ću i drvnu industriju koja ima veliki izvozni potencijal i zbog toga  očekujemo daljnji razvoj i kvalitetne investicije koje bi omogućile više faze obrade drveta i kvalitetniji asortiman krajnjeg proizvoda. Mi imamo kvalitetnu sirovinu i, siguran sam, dokazanu i  kvalificiranu radnu snagu, a vi imate kapital i nove tehnologije. Pozivam vas da uložite svoj kapital u jedan od najbrže rastućih i vrlo profitabilan sektor u BiH.

Nadalje, značajan potencijal imamo i u IT industriji, auto i metalskoj industriji, kao i u oblasti poljoprivrede i turizma, te tekstilnoj i industriji obuće. BiH je, prema podacima Svjetske turističke organizacije, zemlja koja je u posljednjih nekoliko godina ostvarivala rast i do 20 posto u oblasti turizma i trenutno smo među 10 zemalja na svijetu sa najvećim porastom broja turističkih posjeta u odnosu na broj stanovnika.

Potrebno je istaći da radnici u ovim sektorima imaju potrebne vještine i praktična iskustva, što je izuzetno važno za razvoj i činjenicu da će se povećanje konkurentnosti zasnivati na znanju i inovacijama u navedenim oblastima.

Dakle, uvaženi investitori,

unapređenje ekonomije u BiH, stvaranje pozitivne poduzetničke klime, povećanje konkurentnosti privrednog sektora, poticanje domaćih i privlačenje stranih investitora, intenziviranje promocije naših ekonomskih i investicijskih potencijala su najvažniji ciljevi svih nivoa vlasti u BiH, pa ću se u tom smislu kao predsjedavajući Vijeća ministara BiH kratko osvrnuti na ono što smo mi uradili i što je ujedno direktan doprinos razvoju bh. ekonomije u nekoliko proteklih godina, a što je jasno vidljivo kroz poboljšanje najvažnijih ekonomskih parametara u BiH.

Rast GDP je, kao i prethodnih nekoliko godina, i u 2018. godini bio iznad 3 posto, i taj trend se nastavio i u 2019 godini. Bh. izvoz, kao jedan od ključnih indikatora ekonomskog razvoja, u 2017. godini je porastao za 17,5%, dok je u 2018. porastao za 7,8% u odnosu na 2017., -  obim vanjskotrgovinske razmjene BiH se u 2018. godini prvi put približio iznosu od 32 milijarde KM, što znači da smo u protekle četiri godine povećali izvoz za više od 3,5 milijardi KM. Takav trend se nastavio i u 2019 godini, što znači da ćemo imati povećanje izvoza za dodatnih 10-12% u odnosu na 2018. godinu.

Ovakvi pokazatelji, poštovane dame i gospodo, u konačnici znače da se izvoz BiH za četiri godine povećao za impresivnih gotovo 50%.

Istovremeno, pokrivenost uvoza izvozom je premašila iznos od 62%, dok  pokrivenost uvoza izvozom sa zemljama EU, kao glavnim i najvažnijim izvoznim tržištem i vanjskotrgovinskim partnerom BiH, iznosi više od 75%.

Dozvolite mi da iznesem nekoliko eklatantnih primjera koji govore o činjenici jačanja kvaliteta i konkurentnosti naših izvoznih proizvoda:

Njemačka je, naprimjer, i dalje najvažniji trgovinski partner BiH – obim trgovinske razmjene je premašio 4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi blizu 76 posto. Italija je i dalje ostala jedan od najvažnijih trgovinskih partnera naše države: prošlogodišnji izvoz u Italiju premašio je 1.4 milijarde KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 64% posto.  BiH sa Austrijom i Slovenijom ostvaruje suficit – u slučaju Slovenije od 15 posto, za koliko je izvoz iz BiH u Sloveniju bio veći od uvoza u 2018. godini i premašio iznos od 1,05 milijardi KM.

Želim istaknuti – imajući u vidu i činjenicu da je BiH, osim spomenutih zemalja,   najviše izvozila u Hrvatsku (1,32 milijarde), Srbiju (1,15 milijardi), miliona) i Tursku 432 miliona KM, da je riječ o pozitivnim trendovima koji, kada je u pitanju rast izvoza, stavljaju BiH u lidersku poziciju u našem regionu. BiH je i dalje najmanje zadužena država u regionu i Evropi – naš dug je manji od 35% GDP-a, dok istovremeno imamo najbolju strukturu vanjskog duga. Prihodi od indirektnih poreza su u prošloj godini porasli za 7,5%, i veći su za više od 500 miliona KM.

Bosna i Hercegovina je u 2018. godini imala rekordnih 800 miliona KM direktnih stranih ulaganja, što je povećanje od  oko 50 posto u odnosu na prethodnu godinu, i ono što je za nas najvažnije, jeste činjenica da se taj trend rasta nastavlja i u 2019. godini, što pokazuje da su brojne provedene reforme dale svoje rezultate i da je  BiH postala vrlo atraktivna destinacija za strane investitore iz regiona, EU i cijeloga svijeta.

Najveći strani ulagači u BiH su Njemačka, Austrija, a zatim slijede Hrvatska i Srbija, te Slovenija dok su najveća ulaganja bila u sektoru proizvodnje (34%).

Broj zaposlenih u BiH je odavno prešao brojku od 820 hiljada, a želim vas podsjetiti da je u aprilu 2015., kada je imenovano VMBiH kojim ja predsjedavam, broj zaposlenih na nivou BiH bio oko 700 hiljada. Stopa nezaposlenosti se sa 25,4 posto u 2016. godini, smanjila na 20,5 posto na kraju 2017. godine, a prema podacima iz ankete o radnoj snazi u 2018. godini stopa nezaposlenosti je iznosila 18,4%, u prvom kvartalu 2019. već pada ispod 18%, što pokazuje kako se ovaj za nas veoma važan makroekonomski pokazatelj i dalje popravlja.

Vijeće ministara je u ovom sazivu aktivno radilo i na rješavanju administrativnih zapreka za izvoz naših proizvoda, posebno iz prehrambene industrije, pa je tako tržište Evropske unije danas otvoreno za našu mljekarsku industriju i pileće meso, a izvoznici mesnih proizvoda i voća i povrća su napravili velike izvozne poslove na tržišta EU, Turske, Rusije. Uskoro očekujemo i izvoz poljoprivrednih proizvoda u Kinu,  zahvaljujući postignutim bilateralnim sporazumima.

Usvojili smo na nivou VM BiH niz važnih strategija od kojih posebno ističem transportnu, energetsku, ruralnog razvoja i zaštite okoliša, kao i strategiju reforme javne uprave u cilju unapređenja njene profesionalnosti i efikasnosti. Usvajanjem ovih strategija stvorene su pretpostavke za nove investicije u infrastrukturu, prije svega u izgradnju novih cestovnih pravaca i autoputeva. Obezbijeđeno je više od 1,3 milijarde eura kredit-invest sredstava, kao i 160 milona eura grant sredstava za cestovnu infrastrukturu, te deblokirana sredstva IPA fondova u iznosu 360 miliona eura za period do 2020. godine.

U ovim procesima značajnu ulogu ima EBRD koji je kumulativno investirao više od 2,3 milijarde eura u BiH, u više od 160 različitih projekata, od čega se 82 posto odnosi na investicije u infrastrukturu. EBRD je u 2018. godini u BiH uložio 200 mil. eura, što je značajno povećanje u odnosu na 130 miliona eura u 2017. godini. Očekujem da će doći do daljnje ekspanzije i da će te investicije premašiti iznos od 300 mil. eura u 2019. godini, ne samo u sektoru infrastrukture, nego i u jačanju privatnog sektora i razvoju malih i srednjih preduzeća, energetskoj efikasnosti i zelenoj ekonomiji.

Osim toga, EBRD također daje savjetodavnu pomoć malim preduzećima širom zemlje, dok kreditne linije za poboljšanje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća  ili za pomoć domaćinstvima u poboljšanju energetske efikasnosti uključuju kombinaciju kredita sa grant sredstvima za plaćanje poticaja. EBRD ulaže i u komunalnu infrastrukturu kroz projekte u sektorima gradskog saobraćaja, vodovoda i kanalizacije i centralnog grijanja. EBRD također daje kreditne linije lokalnim bankama za kreditiranje preduzeća u BiH u cilju jačanja njihove konkurentnosti i za projekte energetske efikasnosti u domaćinstvima.

Politike koje ćemo nastaviti provoditi imat će za cilj povećanje potencijala rasta i saniranje strukturalnih slabosti, uz očuvanje ekonomske i finansijske stabilnosti. Među njima su i strukturalne reforme kojima se podstiče potencijal rasta i zapošljavanja putem unapređenja investicijske klime, preorijentisanje strukture javne potrošnje sa ukupnih izdvajanja za plate na kapitalne investicije, unapređenje finansijskog regulatornog okvira i unapređenje finansijske stabilnosti, te jačanje jedinstvenog ekonomskog prostora.

Na kraju želim posebno podvući potrebu za jednom od najvažnijih reformi, a to je reforma obrazovanja. Politike zapošljavanja i obrazovanja moraju biti usklađene jer moramo prestati kreirati kadrove koji nisu konkurentni na tržištu rada, koji nisu educirani da razvijaju vlastite ideje i inicijative. Mladim ljudima moramo omogućiti stjecanje savremenih znanja i vještina koje su kompatibilne sa potrebama tržišta rada. Mladi ljudi su naš najvažniji i najvredniji resurs i fokus našeg rada i rada svih budućih vlada je bio i mora ostati na pitanju kreiranja novih radnih mjesta, na porodici kao osnovnoj ćeliji društva i na većoj socijalnoj pravdi.

Radujem se da će danas tokom panel-sesije uspješni biznismeni iz BiH, panelisti današnje sesije, podijeliti svoje pozitivne priče i prenijeti svoja pozitivna iskustva u pet sektora i predstaviti ogromne investicijske potencijale koje Bosna i Hercegovina posjeduje.

Uvažene dame i gospodo, dragi prijatelji!

Želim vam uspješan rad na današnjoj Investicijskoj panel-sesiji, i nadam se da će današnje diskusije doprinijeti jačanju bosanskohercegovačke ekonomije. Pozivam vas da više ulažete u Bosnu i Hercegovinu i da budete dio našeg uspjeha. Posebno želim naglasiti dragim investitorima da su im vrata u BiH uvijek širom otvorena.

Srdačno vas pozdravljam i želim vam svako dobro.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije