Troipogodišnja Ada Begović nalazi se u dječijoj onkološkoj bolnici "Elpida" u Atini u Grčkoj i trenutno se, kako nam reče njena majka Sanita Sarić, bori za život.

Malenoj Adi u januaru ove godine dijagnosticiran je karcinom.

Prema riječima njene majke, Adi je prvobitna dijagnoza bila retinoblastom - rijedak i agresivan maligni tumor koji se razvija u mrežnici oka, a najčešće pogađa djecu mlađu od pet godina.

Bolest je, potom, kako kaže majka, metastazirao u abdomen, limfu, mozak i koštanu srž. Dio u mozgu razvio je neuroblastom, a dio u koštanoj srži leukemiju tip 2.

- Ada je jučer (21. juni) intubirana i na respiratoru je, u stanju indukovane kome - kazala nam je jutros kratko njena majka koja je BiH sa kćerkom napustila prije godinu i po zbog posla.

Da bi preživjela Adi je potrebna alogena transplantacija koštane srži.

Krajem prošle sedmice na društvenim mrežama objavila je apel za pomoć svom djetetu.

Između ostalog navela je, "da je tumor metastazirao, da terapija ne djeluje, da djetetu čak i kosti pucaju, pa zbog svega ljekari hitno traže donora matičnih ćelija kako bi novim, zdravim ćelijama pokrenuli imunološki sistem da napadne i pobijedi bolest".

- Ja ne mogu biti donor jer sam i sama prije dvije godine prebolovala limfom i prošla kroz transplantaciju, a otac djeteta nije u mogućnosti da se odazove. Naša jedina nada su dobri ljudi i hitno pokretanje pretrage kroz Svjetski registar donora koštane srži - napisala je Sanita kojoj je i prvo dijete preminulo od raka.

Da biste pomogli Adi, ne morate, kako je dalje navela Sanita, putovati u Grčku. Potrebno je, kako je kazala, samo da se upišete u registar dobrovoljnih davalaca matičnih ćelija/koštane srži u matičnoj zemlji.

- Nakon toga ljekari iz Atine će preko međunarodne mreže pretražiti bazu i tražiti genetski spoj. Testiranje koje se izvodi vađenjem krvi iz prsta možete učiniti bilo gdje u Srbiji i zemljama Evropske unije - navela je Sanita Sarić u apelu za pomoć svom djetetu.

U apelu za testiranje nije napisala BiH. Na pitanje zašto - Sanita kaže kako je putem telefona zvala Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH te da su joj u Centru za tkivnu tipizaciju kazali da zainteresirani tu vrstu testiranja mogu uraditi uz plaćanje u iznosu od 1.000 KM i da se rezultat testa čeka desetak dana.

Provjerili smo navode Sarić pozvavši Centar za tkivnu tipizaciju u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH gdje su nam kazali da pomenuto testiranje košta blizu 1.400 KM i da se nalaz čeka desetak dana.

Na pitanje, zašto se, ako žive u Grčkoj, tamo nisu prijavili u bazu koštane srži, majka djevojčice kaže "kako je njeno dijete ušlo u bazu, ali da nema podudarnog darivaoca u registru".

Mnoga djeca i u BiH vode slične borbe za život.

U našoj zemlji još uvijek nije moguće uraditi alogenu transplantaciju, a nemamo ni banku koštane srži.

Potvrdili su nam to i u Udruženju "Srce za djecu oboljelu od raka".

- Kada je riječ o oboljeloj djeci, u BiH se rade autologne transplantacije. Što se tiče banke koštane srži, BiH je nažalost nema, što znači da ne možemo koristiti usluge Evropske asocijacije banaka koštane srži. Međutim, kad se naše dijete izmjesti van granica BiH, može se pristupiti toj bazi, jer su većina država njene članice - istakla je Jasna Vatreš, socijalna radnica u Udruženju.

Djeca oboljela od malignih bolesti liječe se u jednom od referentnih centara u BiH, u Sarajevu i Tuzli, a kad se iscrpe načini liječenja u tim zdravstvenim ustanovama, prema riječima Vatreš, mališani dobijaju preporuku ljekara za izmještanje u inozemstvo.

- Ukoliko se bolest nalazi na listi oboljenja koja se liječe van granica BiH, tretman u inozemstvu pokriven je putem Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH, odnosno Fonda solidarnosti - objašnjava Vatreš.

Kaže kako se djeca izmještaju na liječenje u Tursku, Italiju, Sloveniju i Hrvatsku.

- Trenutno imamo naše djece na liječenju u svim pomenutim centrima. Neka djeca su izmještena vani zbog operacije ili nečega drugog, a neka zbog transplantacije matičnih ćelija - navodi Vatreš.

Iz Udruženja naglašavaju da godišnje u BiH od malignih bolesti oboli 60 djece, od čega osam do 10 zahtijeva liječenje vani.

- Naravno, nisu svi na transplantaciji koštane srži. Kada je riječ o novcu koji Fond solidarnosti izdvaja za transplantacije, visina sredstava zavisi od niza faktora, ali radi se o stotinama hiljada KM. Da smo članica Evropske asocijacije banaka taj iznos bio bi znatno niži - zaključila Vatreš.