Bosna i Hercegovina uvozi više od 80 posto hrane i ne koristi više od milion hektara obradivog zemljišta, što dovodi do visokih cijena osnovnih namirnica koje četveročlanu porodicu koštaju jedne prosječne plaće.

Dok lokalni proizvođači nemaju adekvatnu podršku, globalni skok cijena žitarica i ulja dodatno opterećuje bh. tržište.  

Stanovnici Bosne i Hercegovine itekako će osjetiti rast cijena osnovnih životnih namirnica poput ulja, pšenice, šećera na globlanom nivou. 

Razlog je jednostavan, Bosna i Hercdegovina je država koja 80 posto hrane uvozi, mada, kako stručnjaci ističu, ima potencijala da i sama dosta toga proizvodi za domaće potrebe, ali i za izvoz.

Marin Bago, predsjednik Udruženja "Futura" Mostar za Faktor ističe da dešavanja na globalnom nivou moraju utjecati na cijene hrane u Bosni i Hercegovini jer se više od 80 posto svega uvozi.

- Najskuplja je hrana. Četveročlanoj porodici u BiH treba jedna prosječna plaća samo za hranu. Sve je postalo luksuz. Država ne ulaže u poljoprivredu. Naši proizvođači nemaju pomoć države. Nisu samo poticaji dovoljni, ostavljeni su, prepušteni sami sebi - ističe Bago.

 Tvrdi da Bosna i Hercegovina ima potencijal da proizvede dovoljno hrane za svoje stanovnike, ali i za izvoz. 

Međutim, kako naglašava Bago, nema razgovora institucija sa poljoprivrednicima.

 - Da postoji neki dogovor bilo bi drugačije, Bosna i Hercegovina ima obradive zemlje koliko i Hrvatska - kaže Bago. 

Na rast cijena svakako utječe suša, ali i ratna dešavanja u svijetu.

Godišnji prihod prosječne farme u BiH, prema podacima koje je objavio Agroklub, iznosi oko 15.000 KM, dok je godišnja proizvodnja mlijeka po farmi oko 60 tona. Prosječna proizvodnja mlijeka po kravi tokom laktacije iznosi oko 3.000 litara.

Kada je riječ o ratarstvu, prosječan prinos kukuruza iznosi oko šest tona po hektaru, dok se kod pšenice ostvaruje prosječan prinos od 4,6 tona po hektaru.

U stočarskoj proizvodnji dnevni prirast junadi u tovu iznosi do 1,1 kilogram. Godišnja proizvodnja sira procjenjuje se na oko 18.000 tona.

Poseban problem predstavlja veoma mali obim organske proizvodnje. Prihod ostvaren iz organske poljoprivrede iznosi oko 15 miliona KM godišnje.

Poljoprivreda u Bosni i Hercegovini zapošljava oko 80.000 ljudi, dok prosječna neto mjesečna plaća u agro sektoru iznosi približno 1.073 KM.

Podaci ukazuju na to da domaća poljoprivreda ima značajan potencijal za povećanje proizvodnje i produktivnosti, ali i da su potrebna veća ulaganja u modernizaciju farmi, tehnologiju, povećanje prinosa i razvoj proizvodnje veće dodane vrijednosti.

Krajem sedmice prošetli smo po sarajevskim pijacama i iznenadili se cijenom voća, iako je ove godine prinos iznad prosjeka.

Tako kilogram grožđa koje je ove godine i ranije sazrelo košta 15 KM, ako i kilogram smokava koje, recimo u Hercegovini možete kupiti po cijeni od četiri KM.

Ni boraniji ne pada cijena, pa se na pijačnim tezgama prodaje od sedam do devet KM.

Zašto je to tako? Bago ističe da vlasti ne razgovaraju sa poljoprivrednicima, odnosno domaćim proizvođačima, nemaju nikakvu strategiju. 

 - Da razgovaraju onda bi utvrdilili da cijena, recimo krompira ne može biti viša od jednu KM, tako da taj krompir ne bi mogli na tezgama prodavati za 3 KM. Nema strategije i to je problem. Naši političari o svmeu više razgovaraju nego o onome što je za građane najvažnije, a to je šta će jesti i kkao će prehraniti porodicu. Pa ljudi su zajednice počeli i praviti da bi lakše dolazili do hrane - zaključuje Bago.

Cijene hrane na svjetskom tržištu blago su porasle u julu pod utjecajem toplotnih valova, rasta cijena energije i geopolitičkih napetosti, pokazuju najnoviji podaci Organizacije Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu (FAO).

FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena najvažnijih prehrambenih proizvoda kojima se trguje na svjetskom tržištu, u julu je u prosjeku iznosio 131,1 bod. To je za 0,6 posto više nego u junu i jedan posto više u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Najveći rast zabilježen je kod žitarica. FAO-ov indeks cijena žitarica porastao je za 3,4 posto u odnosu na juni, čime je nadoknađen pad iz prethodnog mjeseca. U odnosu na juli prošle godine, cijene žitarica više su za 6,9 posto.

Cijena pšenice skočila je za 5,8 posto, prvenstveno zbog poremećaja u izvozu iz crnomorske regije i zabrinutosti da bi ekstremne vrućine mogle smanjiti prinose u ključnim zemljama proizvođačima.

Kukuruz je poskupio za 3,6 posto usljed toplog i suhog vremena u dijelovima Sjedinjenih Američkih Država, ali i zbog rasta cijena energije izazvanog pojačanim geopolitičkim napetostima.

Cijene riže ostale su gotovo nepromijenjene. Značajan rast zabilježen je i kod biljnih ulja. Njihov indeks porastao je za dva posto i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine.