Vijeće ministara Bosne i Hercegovine zaključkom je produžilo mandat vršiocima dužnosti agenata Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava, a to nije moglo, proizilazi iz mišljenja Ureda za zakonodavstvo Vijeća ministara BiH.

Ured za zakonodavstvo je u nedavno dostavljenim odgovorima na zastupnička pitanja u vezi s mandatima v.d. agenata naveli i da nije ni traženo njihovo mišljenje za materijal koji se našao na dnevnom redu sjednice Vijeća ministara BiH održane 18. jula.

- U kontektstu 56. sjednice Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, održane 18. jula 2024. godine na kojoj je zaključkom produžen mandat vršioca dužnosti zastupnika/agenta Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava do okončanja konkursne procedure, Ured za zakonodavstvo je mišljenja da se sva imenovanja i razrješenja rukovodilaca institucija moraju vršiti aktima iste pravne snage (u ovom slučaju rješenjem), a ne aktima niže pravne snage. Za dostavljeni materijal na sjednicu Vijeća ministara BiH nije traženo davanje mišljenja Ureda za zakonodavstvo – piše u odgovorima na pitanja Milana Dunovića, predsjedavajućeg Kluba DF-a u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.

Komentirajući ovo, Dunović je kazao da je Vijeće ministara BiH postupilo nezakonito.

Na toj sjednici 56. sjednici Vijeća ministara tačka dnevnog reda je bila informacija o isteku mandata vršitelju dužnosti zastupnika Vijeća ministara BiH, a predlagač je bilo Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Na sjednici je, prema zapisniku, predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto rekla da u skladu s presudom Suda Bosne i Hercegovine vršioci dužnosti agenata Vijeća ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava ostaju na mandatu do okončanja konkursne procedure.

Tada je Vijeće ministara zaključilo da "konstatuje da u skladu sa sudskom praksom Suda BiH od 23. marta 2022. i zaključkom Vijeća ministara 4. aprila 2024. godine, s obzirom na to da nije okončana konkursna procedura i da institucija zbog redovnog obavljanja poslova ne može ostati bez rukovodstva, s ciljem sprečavanja štetnih posljedica za instituciju, vršioci dužnosti ostaju na mandatu do okončanja konkursne procedure".

Dunović je, također komentirajući odgovore Ureda za zakonodavstvo, kazao da je pogriješio kada je naveo da je v. d. agenta Monika Mijić imenovana četiri puta jer su iz Ureda za zakonodavstvo napomenuli da je rješenjima imenovana sedam puta za vršioca dužnosti agenta.

Šesti put je bio 2021. godine, a sedmi u martu 2024.

Iz Ureda za zakonodavstvo su ponovili odredbe Zakona o upravi po kojim v.d. može biti imenovan na period ne duži od tri mjeseca, te izuzetno na još jedan period od tri mjeseca.

- Ocjenu zakonitosti postupanja/djelovanja vršioca dužnosti zastupnika Vijeća ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava Ured za zakonodavstvo nije nadležan ocjenjivati, kao ni davati ocjenu da li su imali ovlaštenje za zastupanje. Samo nadležni sud može utvrditi zakonitost ili nezakonitost nekog propisa – odgovorili su.

Nadalje su naveli da su mišljenja da je u svakoj instituciji pa i u Uredu agenta Vijeća ministara potrebno osigurati nesmetano funkcionisanje, što je u ovom slučaju nadležnost Vijeća ministara.

- Ured za zakonodavstvo je mišljenja da je vremensko važenje rješenja o imenovanju vršioca dužnosti ograničeno na određeni vremenski period bilo do okončanja konkursne procedure ili do isteka perioda od tri mjeseca – odgovor je na pitanje jesu li v. d. agenata mogli vršiti poslove zastupanja nakon 2021. godine, s obzirom na to da je iduće rješenje bilo 2024. godine.

No i u posljednjem rješenju o imenovanju v. d. agenata iz marta ove godine Vijeće ministara je definiralo da se imenuju do okončanja konkursne procedure, a najduže na period od tri mjeseca. Isto je bilo i u prethodnom rješenju iz maja 2021. godine.

U martu ove godine su za v. d. agenata imenovani Monika Mijić, Bojan Bajić i Amer Hasanefendić.