Ministar energije, industrije i rudarstva Federacije Bosne i Hercegovine Vedran Lakić predstavio je danas u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH izmjene i dopune zakona koje se odnose na projekat gasovoda Južna interkonekcija, ističući da trasa glavnog pravca ostaje ista, ali da su dodana dva nova kraka s ciljem širenja gasne mreže.

Kako je pojasnio, na posebnoj sjednici o Zakonu o Južnoj plinskoj interkonekciji predviđena je i izgradnja dodatnog gasovoda od Kladnja prema Tuzli, što bi, prema njegovim riječima, omogućilo značajno jačanje gasifikacije jednog od najvažnijih industrijskih područja u Federaciji BiH.

Lakić je naglasio da su izmjene zakona rezultat potrebe za ubrzavanjem realizacije projekta, posebno u kontekstu energetskih izazova i najava mogućih poremećaja u snabdijevanju gasom.

- Posebno je važno da smo svjesni najava da bi od 1. januara 2028. godine moglo doći do obustave ruskog gasa, zbog čega su rokovi za djelovanje znatno skraćeni - kazao je ministar.

Jedna od ključnih izmjena odnosi se na brisanje člana 4, koji je regulisao pitanje interkonekcije između dvije države. Lakić je pojasnio da će to pitanje biti uređeno posebnim međudržavnim sporazumom između Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Najveće izmjene pretrpio je član 5, gdje je, kako je naveo ministar, izvršeno pozicioniranje investitora, odnosno njegove firme, kao ključnog implementatora projekta.

Do sada je, prema njegovim riječima, bilo predviđeno da BH Gas bude nosilac realizacije, ali u praksi nije došlo do potrebne implementacije. Zbog toga se, kako je istakao, pristupilo novom modelu uz konsultacije sa pravnim stručnjacima i institucijama.

- Najvažnije je zaključivanje ugovora između Vlade FBiH i investitora, koji će jasno zaštititi interese Federacije BiH i omogućiti bržu realizaciju projekta - rekao je Lakić.

Dodao je da će BH Gas imati obavezu dostavljanja kompletne dokumentacije, kao i da se osigura adekvatna nadoknada za dosadašnje aktivnosti ove kompanije.

Prema njegovim riječima, BH Gas će nastaviti svoj razvoj kroz nove obaveze, uključujući dogovore s drugim transportnim operaterima, kao i realizaciju zapadne interkonekcije koja je povezana s Unsko-sanskim kantonom, te sjeverne interkonekcije prema Posavskom kantonu.

Govoreći o novim krakovima gasovoda, Lakić je naveo da je cilj bio da se projekat razvije u mjeri koju investitor može realizovati. Među njima je posebno izdvojio pravce prema Livnu, Donjem Vakufu, Gornjem Vakufu, Jajcu i Čapljini.

Posebno je naglasio značaj odvojka prema Kladnju, koji bi omogućio gasifikaciju najvećeg industrijskog dijela Federacije BiH. Kako je rekao, taj pravac predstavlja početni segment buduće sjeverne interkonekcije.

U Tuzlanskom kantonu, kako je istakao, cilj je osigurati mogućnost korištenja gasa i za termoenergetske kapacitete u Tuzli, te stvoriti pretpostavke za eventualnu izgradnju gasnih elektrana na lokacijama postojećih termoelektrana.

Lakić je dodao da će bilo kakve vlasničke promjene američkog investitora morati biti odobrene od  Parlamenta FBiH, kako bi se zaštitili interesi Federacije.

Sve ostale odredbe, kako je naveo, bit će detaljno definisane ugovorom između Vlade FBiH i investitora.

Također je pojasnio da je član 7 izmijenjen uz pomoć Ministarstva okoliša, te da će okolišne dozvole važiti tokom cijelog perioda izgradnje projekta.

Kada je riječ o eksproprijaciji zemljišta, predviđeno je da se površine u vlasništvu općina, gradova i kantona mogu koristiti bez naknade, dok je investitor obavezan da nadoknadi štetu privatnim vlasnicima. Sve izvlaštene nekretnine dobit će status dobra od općeg interesa.