Više od 20 institucija u Bosni i Hercegovini nije se izjasnilo o tome da li će dalje sarađivati sa kompanijama bliskim Miloradu Dodiku, a koje su već više od 24 sata na crnoj listi Sjedinjenih Američkih Država.

Upit im je poslao Radio Slobodna Evropa, ali kako navode, još nisu dobili odgovor.

Naime, Kancelarija za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a je 18. juna sankcionisala sedam kompanija i dva pojedinca, koje optužuje da su dio mreže koja osigurava "značajne izvore prihoda" za Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, i njegovu porodicu.

Jedini se oglasio državni ministar komunikacija i transporta Edin Forto, koji je za RSE naveo da je tražio izjašnjenje od konzorcija koji bi trebalo da provede digitalizaciju RTV signala u BiH. Nosilac projekta je sankcionisana firma Sirius 2010 iz Banje Luke.

Forto je tražio da pojasne da li mogu da realizuju ugovor.

Sankcionisane kompanije su u posljednjih 10 godina sklopile više od 1.800 ugovora sa institucijama na svim nivoima vlasti, prema podacima Agencije za javne nabavke BiH.

Među kompanijama se ističe Prointer ITSS, softverska kompanija koja je putem javnih nabavki sklopila više od 1.100 ugovora s državnim, entitetskim i lokalnim institucijama od 2015. godine.

Osim ugovora o nabavci opreme, Prointer je sklapao ugovore na duži vremenski period, koji se tiču održavanja računarskih sistema u institucijama na svim nivoima vlasti.

Sankcije, između ostalog, znače zamrzavanje imovine pojedinaca i entiteta u SAD-u, te zabranu američkim državljanima i kompanijama da posluju sa njima, što uključuje i računarske gigante kao što su Microsoft i Intel.

Također, finansijske institucije, poput banaka, mogu biti meta sankcija ukoliko sarađuju sa njima.

Milorad Dodik i njegova djeca Igor i Gorica od ranije su pod američkim sankcijama, kao i nekolicina kompanija u njihovom direktnom vlasništvu.

Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija BiH, ocijenio je da bi bilo najbolje prekinuti saradnju s tim kompanijama.

- Te kompanije uskoro neće moći poslovati uopće jer neće imati mogućnost poslovanja preko računa - istakao je Hasanović.

Dodaje da, ukoliko budu tretirane kao pojedinci, kompanijama će biti ugašeni računi u bankama, što "u praksi znači da neće moći naplatiti svoj rad i ako ga odrade".

- Logično se nameće da se prekida saradnja i ide novi tender - smatra on.

Institucije i preduzeća u BiH Prointeru su na tenderima dodijelili ukupno 1.147 ugovora vrijednih oko 144,5 miliona eura, prema podacima Portala javnih nabavki.

Među najvećim ugovorima dodijeljenim 2024. godine je posao na informacionim sistemima s Vladom RS-a vrijedan oko 524.000 eura, te dva ugovora po 255.000 eura, sa Fondom zdravstvenog osiguranja RS-a i Nezavisnim operatorom sistema u BiH, koji upravlja sistemom prijenosa električne energije u BiH.

Najveći ugovor koji je ova firma dobila je uspostavljanje sistema za fiskalizaciju, potpisan sa Poreznom upravom RS-a u maju prošle godine. Vrijedan je oko 16 miliona eura.

Firma Sirius, koja je također pod sankcijama od 18. juna, s javnim institucijama i firmama sklopila je ukupno 213 ugovora vrijednih oko 25 miliona eura, prema podacima Portala javnih nabavki BiH.

Najveći ugovor joj je dodijeljen u januaru 2024. godine, kada su u konzorcijumu sa hrvatskim "Odašiljačima i vezama" iz Zagreba dobili posao digitalizacije RTV signala vrijedan oko 13 miliona eura.

Godinu dana ranije, ta kompanija je najveći posao dobila na tenderu za radove na elektroinstalacijama koji je raspisao Grad Doboj, vrijedan oko 670.000 eura. Inače, u ovom gradu je na vlasti Dodikova stranka Savez nezavisnih socijaldemokrata.

Na listi sankcionisanih je i kompanija Kaldera, iz Laktaša kod Banje Luke. Dodijeljeno joj je ukupno 263 ugovora vrijedna oko 66 miliona eura, prema podacima Portala javnih nabavki.

Samo ove godine Grad Banja Luka je na tenderu dodijelio Kalderi dva posla izgradnje raskrsnice i kružnog toka ukupne vrijednosti oko 2,1 milion eura.

Kaldera je prošle godine pobijedila na tenderu za izgradnju žičare u Olimpijskom centru Jahorina, vrijednom 11 miliona eura.

- Firme će biti u situaciji da posluju sa gubitkom - kaže za Azra Hadžiahmetović, doktorica ekonomskih nauka.

- Sankcije povlače sa sobom i poteze, što smo nedavno vidjeli i kada su u pitanju pojedinci koji su na crnoj listi i kojima su banke otkazale praktično svoje usluge i što imaju problema, u krajnjem i sa primanjem plaća - rekla je ona.

Prema njoj, državne institucije će morati da preispitaju postojeće ugovore sa sankcionisanim kompanijama.

- Vjerovatno će doći do otkazivanja ugovora ili neprodužavanja ugovora, što opet izaziva lančano, dodatni angažman državni, potrebu za raspisivanjem ponovo tendera - istakla je Hadžiahmetović.

Tokom marta banke u BiH su masovno gasile bankovne račune pojedincima i kompanijama na "crnoj listi" SAD-a. Zvaničnica američkog ministarstva finansija Ana Moris (Anna Morris) je u martu upozorila da bh. banke riskiraju američke sankcije ako posluju sa osobama sa "crne liste".

Prema važećim zakonima u BiH kompanije ne mogu da posluju ukoliko nemaju račun u banci.

Detaljnije pročitajte ovdje.