Gospodine premijeru, možete li se osvrnuti na glavne uspjehe, ono što Vi smatrate uspjesima, koje je Vlada postigla u protekloj godini?

- Niz je uspjeha i jako sam zadovoljan što je Vlada uspjela da ono što smo isplanirali sredinom godine, kako smo postali Vlada, da i implementiramo. Između ostalog, radili smo na subvencijama za nove letove te smo uspjeli da potpišemo ugovor sa drugom najvećom aviokompanijom na svijetu. Subvencije letova će krenuti od 1. aprila.

U Ministarstvu saobraćaja završili rekonstrukciju tramvajske pruge te započeli izgradnju nove prema Hrasnici, prvi tramvaj je došao itd. Također, zadovoljstvo mi je niz novih preventivnih pregleda koje smo kroz Ministarstvo zdravstva i Zavod zdravstvenog osiguranja plasirali građanima KS. Započeli davno pokrenutu priču zgrade MUP-a KS koja je bila odlična tema. Međutim, deset godina najmanje, se pričalo, a ništa se nije uradilo. Ova Vlada je uradila konkretne korake. Skupština je omogućila prohodnost.

Također, nakon 2016. godine kada je istekao Urbanistički plan KS uradili smo prvi korak, to je prednacrt. Očekujem da ćemo uskoro imati prednacrt na sjednici Vlade.

Drago mi je da mi građani KS često pišu i prilaze da mi kažu kako je "živnuo grad". Dosta je tih kulturnih dešavanja u KS i ono što smo obećali, da ćemo pružiti sadržaj građanima, to radimo svakodnevno. Nedavno sam imao priliku da prebrojim samo dešavanja u jednoj noći. To je bilo protekle subote. Bilo je više od deset kulturnih dešavanja – tri koncerta, premijere predstva, Zimska čarolija na tri mjesta. Tako da, grad počinje da dobija one obrise metropole koje smo, nažalost, proteklih desetak godina izgubili nestrateškim ulaganjem, u ovom slučaju, u kulturu.

Dakle, u svakom ministarstvu je napravljen niz iskoraka, nešto ću sigurno zaboraviti. Izmjestili smo ove godine zatvor iz centra grada gdje treba da bude, na rub KS. Uložili smo sedam miliona KM u rekonstrukciju zgrade gdje je bio smješten zatvor. Proširujemo kapacitete Općinskog i Kantonalnog suda.

Dosta toga je pripremljeno i za narednu godinu. Mene više ohrabruje ono što smo spremili za iduću godinu. U ovoj godini bilo je dosta političkih izazova, rekonstrukcija, privremeno finansiranje... Ali, unatoč tome, smo napravili ozbiljne temelje za iduću godinu.

Koji su bili najveći izazovi s kojima ste se susreli tokom protekle godine?

- Najveći izazovi su sporost, tromost sistema. Mi u KS imamo jednu administrativnu jedinicu viška. Imamo općine, Grad, Kanton, Federaciju i BiH. Dakle, jedna je viška i vi za bilo koji i mali projekat trebate saglasnost šest, sedam do deset ustanova. U tom procesu dobijanja saglasnosti izgubi se dragocjeno vrijeme. To je najveći problem, da ne kažem dvije odluke koje su nam onemogućile faktisčki išta, mislim u ovom urbanom dijelu, odnosno razvitak u Općini Centar i Stari Grad, a to je proglašenje ovog prostora historijski urbanim krajolikom. Za najmanju intervenciju treba saglasnost Komisije, koja se čeka.

Imamo i famoznu Odluku o vjetrokoridorima koja je blokirala izradu nekoliko regulacionih planova koji trebaju našem gradu. Kanton Sarajevo treba da se razvija u skladu sa strukom. Upravo ovo donošenje Urbanističkog plana je na tragu tome da želimo jednim strateškim dokumentom da obuhvatimo sve i omogućimo razvoj Kantona, tamo gdje treba i gdje struka.

Kako ste radili na unapređenju ekonomske situacije u Kantonu Sarajevo tokom protekle godine, i koji su rezultati tih napora?

- Konkretno rezultate u osvih sedam, osam mjeseci, ne možemo reći "evo mi smo učinili to, pa je rezultiralo nečim". Ali podaci Porezne uprave BiH pokazuje da je KS dakleko ispred svih kantona. Davno smo se prestali mjeriti sa drugim kantonima. Sada se možemo mjeriti sa Republikom Srpskom i koliko je uplaćenih sredstava u odnosu na RS i sve druge kantone.

Daleko smo finansijski nadmoćni u tom kontekstu i želimo nastaviti s tim procesom. Ove subvencije za letove nisu samo za građane KS, to je super stvar, ali bitno je da nam dođu i dodatni turisti koji će potrošiti novac u KS. Također, i drugim poslovnim subjektima koji razmišljaju da otvore predstavništva negdje. Jedan od razloga zašto ne otvaraju jeste što nemamo avionskih konekcija sa drugim gradovima. Tako da, mi i na taj način želimo da podignemo poslovnu konkurentnost KS.

Radimo na jednoj velikoj poslovnoj zoni koja će biti najveća poslovna zona u BiH. To su Doglodi. Ulažemo u naše zimske ljepotice, Bjelašnicu i Igman. Posebno u Bjelašnicu. Želimo razviti ozbiljan skijaški centar i ulažemo na desetine miliona. U ovom trenutku Bjelašnica "živi" tri, četiri mjeseca. Ostatak godine je to neiskorišten naš potencijal. Želimo ulaganjem u ljetnu infrastrukturu privući turiste i nova privredna ulaganja. U svakom segmentu se, dakle, osjete iskoraci. Koliko je to na kraju godine novca najbolji su pokazatelj PDV i Porezna uprava koja kaže stvarnu ekonomsku sliku KS.

Krajem septembra potpisali ste ugovore o izmjenama i dopunama kolektivnih ugovora s predstavnicima tri sindikata iz oblasti zdravstva. Tom prilikom kazali ste da je postignut dogovor da ćete sa menadžementom zdravstvenih ustanova u KS učiniti sve da liste čekanja do kraja godine budu ukinut. U kojoj mjeri je ovaj dogovor realizovan?

- Imao sam nedavno sastanak sa njima, ne na tu temu, ali sam ih pitao i o tome. Oni su mi kazali egzaktne podatke koliko su smanjene liste. Mi ćemo svakako napraviti službenu analizu po isteku ove godine kako bi vidjeli efekte tog Kolektivnog ugovora u kontekstu pridržavanja potpisanog dijela koji se tiče i smanjenja lista. Prema njihovom uvjerenju koje je bilo u tom trenutku usmeno, itekako su smanjene.

Isto tako, građani će se sjetiti, da smo uveli mogućnost za sve preglede koji se čekaju duže od tri mjeseca mogu otići kod privatnih ljekara i tražiti subvenciju od Zavoda zdravstvenog osiguranja. Stoga, radimo na tome i mislimo da smo na dobrom putu da iduću godinu dočekamo bez tih famoznih lista čekanja uzrokovanih radom/neradom aparata ili medicinskog osoblja.

Koji su konkretni koraci koje Vaša vlada planira preduzeti u 2024. godini kako bi se poboljšao sistem zdravstvene zaštite u Kantonu Sarajevo, uključujući povećanje pristupa zdravstvenim uslugama i unapređenje kvaliteta istih?

- Ozbiljno radimo na preventivnim programima, kao što smo ih imali i ove godine. Proširujemo njihov obuhvat. Želim da najavim da će trudnice iduće godine imati besplatne prenatalne tesove. Dakle, to je jedan ozbiljan iskorak i u tom preventivnom dijelu. Ulažemo i u Opću bolnicu, i u Klinički centar, a posebno u primarnu zdravstvenu zaštitu, u naše Domove zdravlja gdje nam je isključiva nadležnost.

Ove godine smo raspisali poziv za dodatne specijalizacije. Deficitarni smo, kao i većina evropskih zemalja, sa medicinskim kadrom. I efekti tih specijalizacija, naravno, neće se desiti preko noći jer potrebno je određeno vrijeme da ljudi završe te specijalizacije. Naravno, i iduće godine ćemo nastaviti sa dodatnim specijalizacijama, ali pokušavamo da napravimo javni sektor koji će pružiti svim građanima KS ono što oni plaćaju kroz svoje doprinose.

"Put pacijenta" u Kantonu Sarajevo izuzetno je komplikovan. Hoće li biti promjene?

- U razgovoru s novim ministrom Enisom Hasanovićem upravo će mu to biti prioritet. Da se riješi da pacijent ne mora ići od tačke A do tačke B, već da može završiti uputnicu ili recept na jednom mjestu. Obećanje ministra Hasanovića jeste da će pojednostaviti taj segment "puta pacijenta". Sigurno još ima u tom lancu dosta stvari koje se mogu pojednostaviti i radit ćemo na toj digitalizaciji.

Upravo ta digitalizacije svih procesa, ne samo u zdravstvu, će pojednostaviti druge stvari. Mislim da će biti na dobrom tragu. Ministar Hasanović ima dobre radne navike i želi da radi te mislim da će iznijeti ovaj proces.

Kako planirate riješiti konkretne probleme saobraćajne infrastrukture u Sarajevu, kao što su gužve i nedostatak parking prostora?

- Naše opredjeljenje jeste da radimo dosta toga na saobraćaju i radimo na tom javnom gradskom prijevozu koji jedan od preduslova da se smanje i gužve. Ali bez razvijanja saobraćajnica te gužve neće se smanjiti preko noći. Naš najveći problem jeste sporost pravosudnih ustanova, konkretno sudova, u procesima eksproprijacije. Dakle, bilo koja transverzala, nulta, deveta... one su zapele na Sudu prilikom eksproprijacija. Mi smo opredijeleni da to riješavamo, osigurali smo i finansije. Međutim, bez ubrzanja tog segmenta neće se previše desiti. Radimo, ali nažalost, to nije isključivo do Kantona. Da je isključivo do Kantona sigurno bi se napravili iskroaci po tom pitanju.

Dosta se toga radi na saobraćajnom mirovanju. Nedavno smo imali razgovore sa načelnikom Općine Stari Grad Irfanom Čengićem i načelnikom Općine Centar Srđanom Mandićem u procesu oblika saradnje po pitanju javno-privatnog partnerstva ili partnerstva između dvije lokalne zajednice i Kantona za izgradnju dvije garaže. Jedna je na Merhemića trgu na Ciglanama, a druga je At Mejdan. Naredni period će definisati na koji način ćemo ući u te procese. Meni, kao premijeru KS, bi bilo najlakše i najlogičnije da to bude javno-privatno partnerstvo. Mislim da privatni sektor ima interesa da investira u to. I treba im omogućiti kako bi mi svoj novac, energiju i vrijeme usmjerili na stvari za koje privatni sektor nema interesa, a moramo paralelno s time razvijati.

Planirate li povećanje ulaganja u oblasti obrazovanja, posebno fokusirajući se na unapređenje nastavnog kadra i modernizaciju obrazovnih sadržaja?

- Apsolutno. Ovo podizanje plaća, osnovice i koeficijenata, između ostalog je želja da se kapacitira i osnaži naš nastavni kadar. Uvidjeli smo da sve manje je upisanih na odsjeke koji se tiču nastavnih smjerova i na taj način želimo malo da osnažimo osobe koje direktno rade sa najmlađim našim stanovnicima.

U budžetu i 2023., a bit će i 2024. godine planirano je ulaganje u infrastrukturu objekata. Dakle, da stare WC-e mijenjamo, radimo utopljavanje zgrada, rekonstrisali smo 35 kantina, odnosno kuhinja kako bi stvorili preduslove za jednu ozbiljnu reformu užina koje će biti kalorično prilagođene osnovnoj, srednjoj školi. I na taj način želimo da u lancu odrastanja od samog rođenja i onih famoznih naknada za porodilje od sada 1.200 KM do sufinansiranja predškolskog obrazovanja, do ulaganja u zdravlje naših učenika kroz njihovu užinu, do subvencija produženog boravka koje ide od 2024. godine, do besplatnih karata koje idu za učenike i studente, besplatnih udžbenika... Dakle, taj jedan lanac odrastanja naših najmlađih stanovnika KS, da im olakšamo, ali i da olakšamo njihovim roditeljima kako bi se fokusirali na druge stvari. Ovo što mi možemo preuzeti, preuzimamo. Svake godine nadograđujemo taj lanac. Ove godine kroz subvencije za predškolsko obrazovanje.

Koordinacija koju čini sedam sindikata u KS koji plaću primaju iz budžeta KS, Fonda zdravstvenog osiguranja KS i komunalne privrede KS, uputila Vam je zahtjev za sastanak na kojem bi se razgovaralo o isplati novčane pomoći po Uredbi koju je nedavno donijela Vlada Federacije BiH. Hoće li biti isplate jednokratne pomoći?

- Dobili su sastanak 15. januara. Mi u ovom trenutku tog novca nemamo. Ukoliko FBiH na neki način, čudom, vrati prihode koji su oduzeti Zakonom o preraspodjeli javnih prihoda mi možemo razmatrati i tu opciju. Za iduću godinu podignuta je osnovica sa 330 na 385 i u velikom broju pojedinačnih Kolektivnih ugovora koeficijenti su povećani za pet posto. Tako da, nezadovoljstva nema. Sindikati su tu da se bore da dobiju što više. Međutim, u razgovoru s uposlenicima svih tih sindikata itekako su zadovoljni i ovim segmentom i razumiju zbog čega mi ne možemo dodatno opteretiti budžet 2024. za 40 miliona.

Oni su najavili i proteste ukoliko ne dođe do isplate.

- Super, možemo zajedno. Stajat ćemo ispred zgrade gdje ću objasniti zbog čega to ne možemo.

Ono što se pred kraj 2023. godine moglo čuti od Vlade jeste da novca nema, a budžet za tu godinu iznosio je nešto više od 1,4 milijarde KM. Kako je potrošen "najteži" kantonalni budžet u FBiH?

- Ne govorimo da novca nema, nego da novca treba više zato što smo jako ambiciozni i ambiciozno smo postavili svoje planove. Za te sve ambiciozno postavljene planove treba novac. Zbog toga govorim. Dakle, budžet KS jeste veliki, ali kada se uđe u analizu tog budžeta i kada se vidi njegova struktura, gotovo milijarda je na plate i materijalne usluge, ono što ide po automatizmu. Ostatak su kreditna i kapitalna investicija. Kada bi se secirao taj budžet, ne bi to tako izgledalo. Izgleda dosta veći od drugih kantona. U nekim drugim kantonima i općine imaju druge nadležnosti. Na primjer, u TK bolnice i obrazovanje su na nivou općina. Kada bi se spojili budžet općina i Vlade on bi puno veći izgledao nego što sada izgleda.

Tako da, za ambicije koje imam kao premijer i Vlada trebalo bi još novca s obzirom na to da imamo želju da stvari pomjeremo naprijed. I za sve to treba novac. 

Koji su glavni ciljevi i prioriteti za narednu godinu?

- Pored ovog ulaganja u javni gradski prevoz koje je svima poznato, u zdravstvu želimo niz preventivnih programa. Želimo rekonstruisati pojedine objekte. Prvi od njih će biti Hitna pomoć. U policiji ulažemo dosta miliona u kapacitiranje naših policijskih snaga. Iduće godine će biti 250 novih policajaca koji će biti super opremljeni i imati super uslove. Mislim da regionalno takve uslove nemaju kakve će imati naši policajci u narednom periodu.

U Ministarstvu za pitanje boraca radimo na memoriji sjećanja. Uskoro bi trebali imati dva nova muzeja.

Kultura ima jedan rekordni budžet kroz koji želimo da opremimo naše kulturne ustanove, odnosno zamijenimo audio-vizuelnu opremu koja se decenijama nije mijenjala. U sportu isto tako želimo da napravimo iskorak kroz infrastrukturu. Želimo da populariziramo u narednim godinama električna vozila, ne samo u saobraćaju KS, već i vlastita sredstva i taksi vozila. Da krenemo s tom jednom erom električnih vozila, utoliko što imamo loš kvalitet zraka.

Kad smo kod tog zraka, prioritet će, između ostalog, biti zamjena ložišta individualnih. Imamo sredstva za taj segment. I utopljavanje objekata. Opozicija spočitava zašto je na nekoj stavci kvalitet zraka 100 KM. To se finansira sve iz kreditnih sredstava. Tako da, iz čisto iz uzusa finansijske struke to je tako predstavljeno. Tu će biti izdvojeni milioni za kvalitet zraka i u 2024. i u 2025. godini.

Radimo ozbiljnu digitalizaciju. Preko 400 administrativnih usluga koje Kanton pruža građanima želimo da budu digitalizirani i da ne morate dolaziti na šaltere, već da te usluge možete osigurati iz domova.

Kapacitiramo i naša komunalna preduzeća i ljudima i dodatnom opremom kako ne bi imali izgovor zašto nešto nije pokošeno ili zašto smeće nije odneseno jer nemaju dovoljno ljudi, opreme. Od iduće godine ćemo i to osigurati, pa ćemo vidjeti kako će to izgledati.

Planirate li zimovanje?

- Volio bih da se to desi. Međutim, na ovoj poziciji plan dugoročni od tri dana je gotovo nemoguć. I šta god da sam pokušavao evo u ovih osam, devet mjeseci s tog privatnog aspekta isplanirati uvijek mi se izjalovilo po pitanju posla. Volio bih da imam nekoliko dana, da ne kažem sedmicu, ali evo vidjet ćemo kako će to izgledati. Prvo da uskladim svoje poslovne obaveze, pa onda i porodične. Ako bude zimovanja, bit će na našim planinama.