Imenovanje Marina Vukoje za sudiju Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, što je mjesecima ultimativni zahtjev HDZ-a i njegovog čelnika Dragana Čovića, moglo bi se desiti na narednoj sjednici Zastupničkog doma Parlamenta FBiH krajem maja.

I visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt je tokom svog posljednjeg obraćanja u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija u New Yorku spomenuo da je imenovanje sve izvjesnije čime bi se realizovao dogovor Trojke i HDZ-a.

Šta to znači za rad Ustavnog suda BiH? U Ustavnom sudu trenutno je šest sudija, troje domaćih, Valerija Galić, Mirsad Ćeman i Seada Palavrić, i troje stranih, Helen Keller (Švicarska), Angelika Nussberger (Njemačka) i Ledi Bianku (Albanija). Iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska, a u skladu sa svojim udarima na ustavno-pravni poredak države, ne žele imenovati dvoje sudija.

 - Ustavni sud BiH ima devet članova. Četiri člana bira Zastupnički dom FBiH, a dva člana Narodna skupština RS-a. Preostala tri člana bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava nakon dogovora sa Predsjedništvom BiH.

Nema definisanog niti obaveznog članstva po etničkom principu i radi se o jasnim odredbama teksta Ustava. Šta to znači? NSRS može, recimo, izabrati dva Bošnjaka ili Bošnjaka i Hrvata i to bi bilo u skladu s Ustavom BiH.

No znamo kako funkcionišu stvari u BiH. Dominira etnički kriterij i on se želi nametnuti i kada je u pitanju izbor za Ustavni sud BiH – kaže za Faktor dr. Sedad Dedić, profesor na Pravnom fakultetu i stručnjak za ustavno pravo.

Smatra da se neće desiti nikakve suštinske promjene u radu Ustavnog suda BiH jer, kako ističe, garancija za to su strane sudije.

- Prije svega, Vukoji je u ovoj kampanji HDZ-a uništen bilo kakav autoritet i pravni intergritet. On će biti puka ispostava HDZ-a. Pa mi imamo situaciju kao da HDZ imenuje ministra, a u pitanju je izbor sudije u Ustavni sud BiH.

Odluke u Ustavnom sudu donose se prostom većinom, a upravo su troje stranih sudija garancija da će se i dalje odluke donositi isključivo na bazi pravnih argumenata, a ne po nečijim nalozima. Zato se HDZ i SNSD zalažu za odlazak stranih sudija. A ostanak stranih sudija u Ustavnom sudu ne može se dovesti u pitanjem promjenama zakonske regulative, već isključivo Ustava BiH – naglašava Dedić.

Osvrnuo se i na ulogu Schmidta u ovoj priči u vezi s imenovanjem Vukoje.

- Schmidt, iako je pravnik, ne reaguje na ovaj blasfemičan odnos prema Ustavnom sudu BiH. To je poražavajuće – podvlači Dedić.