Ugledni istraživački novinar Francisco Garcia objavio je kolumnu u o Miloradu Dodiku i Dejtonskom sporazumu u Observeru, prenosi N1.

Kolumnu prenosimo u cijelosti. 
Šoumen Dodik

Čak ni najposvećeniji neprijatelji Milorada Dodika - a ima ih mnogo - ne bi mu porekli sposobnost za šoumenstvo. Jednog četvrtka navečer ovog mjeseca, hiljade njegovih pristalica ispunile su predizborni skup u Banjoj Luci, de facto glavnom gradu Republike Srpske, entiteta sa srpskom većinom koji čini polovinu moderne Bosne i Hercegovine.

Ndavno svrgnuti predsjednik Dodik im je rekao ono što su željeli čuti. "Ja sam garant [našeg] sna", rekao je. "Mi gradimo [na] način koji osigurava da je svaka osoba unutar nje sigurna... Imamo, naravno, one koji pokušavaju stvoriti neki nered, ali oni ne mogu biti dio nas."

Grupe atletski građenih mladića su entuzijastično uzvikivale odobravanje i mahale zastavom Republike Srpske, čije su horizontalne crveno-bijelo-plave pruge gotovo identične zastavi Srbije, zvijezde vodilje ove teritorije. Prizvani su poznati neprijatelji i saborci. EU i "gej zapad" su dobili batine. Majka Rusija i nesalomivi duh bosanskohercegovačkog srpskog naroda izazvali su burni aplauz. Ako Dodik uspije u svojoj namjeri, moderna bosanska država - iskovana u teško izborenim miru postignutom nakon krvavih sukoba devedesetih - više neće postojati.

Stabilnost Bosne ne može se uzeti zdravo za gotovo. Složene tenzije i jedva potisnuti haos bili su njena obilježja: 30 godina kasnije, malo toga se promijenilo. Dejtonski sporazum iz 1995. godine podijelio je zemlju na dva različita entiteta: Republiku Srpsku, rasprostranjenu preko sjevera i istoka zemlje; i Federaciju Bosne i Hercegovine, koju zajednički vode Hrvati i Bošnjaci. Ova dva tijela nominalno dijele Sarajevo kao glavni grad i povezana su centralnom administracijom.

BiH kao država od 2022. pristupa EU, ali RS vuče ka Srbiji i Rusiji

Od 2022. godine, Bosna i Hercegovina je država koja pristupa EU. Ali Republika Srpska umjesto toga vuče na istok, ka Srbiji i Rusiji, koje su sretne što potpiruju secesionističke fantazije u nastojanju da zaustave evropske integracije u svojoj zapadnobalkanskoj sferi uticaja.

Dodik je učinio mnogo da podstakne ovu rastuću nestabilnost. Nekada viđen od zapadnih posmatrača kao "umjeren" glas na teritoriji, proteklu deceniju je proveo postepeno pojačavajući separatističku retoriku. On je vehementno pro-ruski, jednako anti-EU i barem nominalno predan egzistencijalnom cilju odvajanja od bosanske države i pridruživanja svojoj srpskoj braći. Također je negirao genocid u Srebrenici.

U augustu je Dodik uklonjen s dužnosti nakon skoro 20 godina na vlasti, pošto ga je u februaru bosanski sud proglasio krivim za nepoštovanje naredbi Christiana Schmidta, njemačkog političara koji je međunarodni visoki predstavnik za Bosnu i koji nadgleda implementaciju Dejtonskog sporazuma.

Nakon Dodikovog uklanjanja s dužnosti, propisno su najavljeni prijevremeni izbori. SNSD je istakao vatrenog Dodikovog lojalistu, Sinišu Karana, ministra za naučni i tehnološki razvoj. Niko se nije potrudio da tvrdi da Dodik i dalje ne vodi glavnu riječ. Na predizbornim plakatima Dodik se nazirao tik iza svog izabranog nasljednika.

U oktobru su SAD iznenada ukinule sankcije protiv Dodika, dijelom zbog podrške nekoliko visokopozicioniranih MAGA operativaca, uključujući Rudyja Giulianija i influenserku Lauru Loomer. Vijest je dočekana sa zaprepaštenjem u Bosni i šire.

Dejtonski sporazum bio je sinonim za SAD. Za neke je taj potez nalik predaji teritorije kao dio geopolitičke šahovske partije s Rusijom. Kruže glasine da je Putin zainteresovan za neslužbenu vojnu bazu u Banjoj Luci, koja bi se pridružila postojećim objektima u Srbiji.

Dodikovo okupljanje bilo je nesumnjivo uglađen događaj. Govornike su predstavljale dvije elegantno odjevene lokalne TV ličnosti dok su dronovi zujali iznad glava, snimajući publiku koja ga je obožavala.

Ali izgled, nasmijao se jedan bosanski novinar poslije, može varati. Mnogi prisutni bili su radnici javnog sektora u Banja Luci koji vjerovatno nisu imali mnogo utjecaja na to: pojavljivanje je bilo prilično obavezno. Biračka mjesta su zatvorena u nedjelju navečer i nastupio je izvjestan šok zbog tijesnog rezultata. SNSD je osvojio 50,89 posto glasova, uz izlaznost od 35 posto. Opozicioni lideri zatražili su ponovno brojanje usred optužbi za prevaru.

Dodik je održao trijumfalno obraćanje: "Htjeli su ukloniti Dodika, a sada imaju dvojicu."

Niko zaista ne zna kuda sve ovo vodi u regionu poznatom po svojoj nestabilnosti. Ali malo ko bi tvrdio da će to biti išta dobro, navodi se u kolumni.