Više od tri decenije nakon rata u Bosni i Hercegovini i dalje se traga za 7.588 nestalih osoba, a Institut za nestale osobe BiH (INOBiH) najavljuje intenzivnije korištenje savremenih tehnologija, uključujući geosonare, dronove i umjetnu inteligenciju, u cilju ubrzanja potrage.

Povodom Međunarodnog dana nestalih osoba, INOBiH održao je konferenciju za medije ispred Parlamentarne skupštine BiH, sa koje je ponovo upućen apel građanima koji imaju informacije o nestalim osobama da ih dostave nadležnim institucijama, uključujući i anonimno.

Porodice nestalih poslale su jasne poruke i zahtjeve nosiocima vlasti u našoj zemlji, od kojih traže da se onima koji još tragaju za svojim najmilijima konačno osigura osnovno ljudsko pravo – pravo da znaju istinu o sudbini i mjestu ukopa svojih članova porodice.

Zlatko Tuzlak, predsjedavajući Savjetodavnog odbora, u svom obraćanju je istakao da su porodice svjesne težine samog procesa, ali i da iza svakog neriješenog slučaja stoji porodica koja čeka.

-Porodice ne traže nemoguće. Traže istinu, traže da se svaka informacija provjeri, traže da se svaki mogući trag istraži, da institucije međusobno bolje sarađuju, da porodice budu pravovremeno informisane te da osjete da nisu same u svojoj potrazi - kazao je Tuzlak.

- Pronalazak nestalih osoba nije institucionalno pitanje, nego ljudsko, moralno i civilizacijsko pitanje cijelog našeg društva - rekao je Tuzlak, naglašavajući potrebu da institucije osiguraju materijalno-tehnička sredstva za efikasniju potragu.

Svoja pisma i potresne stihove posvećene najmilijima danas je čitala Nermina Lakota iz Srebrenice, koja i danas živi razapeta između tuge i nade da će konačno pronaći posmrtne ostatke svog ubijenog oca i brata. Njene riječi još jednom su sve prisutne vratile u surovu realnost u kojoj društvo u našoj zemlji živi – društvo u kojem se još uvijek traga za 7.558 nestalih osoba.

Šimun Novaković iz Kolegija direktora INOBiH istakao je da protok vremena dodatno otežava istrage, posebno zbog sve manjeg broja živih svjedoka i sve rjeđeg pristizanja novih informacija.

Zbog toga Institut planira nabavku geosonara i dronova za površinska i dubinska pretraživanja terena. Odgovarajući softveri trebali bi omogućiti prepoznavanje mogućih promjena konfiguracije tla i potencijalnih lokacija na kojima se nalaze posmrtni ostaci.

INOBiH razgovara i s Agencijom za nestale osobe Srbije o mogućnosti testiranja njihovog geosonara na nekoliko lokacija u BiH, kako bi se procijenila njegova primjenjivost na različite konfiguracije terena u zemlji.

U planu je i angažiranje pasa tragača, kao i korištenje umjetne inteligencije za pretraživanje velike količine dokumentacije u centralnoj evidenciji Instituta.

- Mi danas ne možemo reći hoće li ta metoda biti uspješna, ali jednostavno, mi moramo pokušati - kazao je Novaković.

Institut je pokrenuo i proceduru za stavljanje u funkciju 300.000 eura (600.000 KM) operativnih sredstava namijenjenih nagrađivanju informacija koje dovedu do pronalaska posmrtnih ostataka.

Novac će biti isplaćen samo ako se informacija pokaže tačnom i posmrtni ostaci budu pronađeni.

Prisutnima su se obratili i Silvana Pehar u ime Međunarodnog komiteta Crvenog križa, Goran Garić u ime Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Elma Majstorić-Ninković kao predstavnica Međunarodne komisije za nestale osobe (ICMP), te ombudsmanka Bosne i Hercegovine dr. Jasminka Džumhur.

Osim obraćanja zvaničnika, na Trgu BiH danas je postavljena impresivna izložba "Gdje je?" autora Adisa Hukanovića, koja služi kao spomenik žrtvama za čijim se posmrtnim ostacima još traga. Imena 7.588 osoba trajni su podsjetnik da porodice i dalje čekaju odgovore.

U organizaciji Kulturnog udruženja "Art Alive" izveden je i umjetnički performans u čast svih nestalih osoba, s ciljem da se oda počast njihovim prekinutim životima i izrazi neizreciva tugu onih koji ih traže.

Tim povodom, bezvremensku melodiju "Vokaliza" Sergeja Rahmanjinova izvela je sopranistica Aida Čorbadžić, uz pratnju violinistice Mersihe Teskeredžić i balerine Aldine Topčagić. Tokom performansa izrecitovana je i poema čiji je autor historičar Nihad Kreševljaković.