Stanovnici Sarajeva, ali i mnogih drugih gradova u Bosni i Hercegovini, poput Tuzle, Zenice, Banje Luke, Kaknja, Lukavca, i ove zime gušit će se u zagađenom zraku.

Zrak je nezdrav i opasan po zdravlje već danima upozoravaju organizacije koje se bave kontrolom njegove kvalitete.

Prema ranijem izvještaju Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), u našoj zemlji od posljedica izloženosti ambijentalnom zagađenju zraka sa PM2.5 česticama svake godine prerano umre otprilike 3.000 ljudi, a devet posto ukupnog godišnjeg mortaliteta u BiH može se pripisati zagađenju zraka.

Podaci naučnih studija pokazuju da je trećina smrtnog ishoda od karcinoma pluća povezana upravo sa zagađenjem zraka. Kada je riječ o Federaciji BiH, svaka 20. osoba (oko pet posto) premine od posljedica te bolesti, a u Kantonu Sarajevo je to osam posto.

Koncentracije ugljen-monoksida, ugljen-dioksida, dušik-dioksida, sumpor-dioksida i lebdećih čestica (PM) naročito su povećane u zimskom periodu.

Sumpor-dioksid i azot-dioksid, ne štete samo disajnim organima. U kontaktu sa vodom nastaju agresivne kiseline koje, kada dođu u tijelo, prema riječima prim. dr. Mahira Tokića, specijaliste pulmologa, uzrokuju trovanje cijelog organizma.

Takav zrak šteti svima, ali ipak najviše maloj djeci, trudnicama, starijim i hroničnim bolesnicima.

- Pođimo od najbanalnije stvari, koju uzrokuje zagađen zrak, a to su učestale promjene na sluznici gornjih disajnih puteva u smislu češće upale sluznice nosa, ždrijela, dušnika, pa povremeno i bronhitisa. Kasnije to prelazi u hronični bronhitis i hroničnu opstruktivnu plućnu bolest. To je što se tiče pluća. Međutim, zagađen zrak utječe i na kardivaskularni sistem, pa imamo osobe koje imaju povišen krvi pritisak promjene na krvnim sudovima u smislu aterosklerotskih promjena, oštećenja krvnih sudova, a to ne samo da utječe na krvne sudove srca, nego i mozga. Zagađen zrak je kriv za povećanje alergijskih reakcija gornjih disajnih puteva te pojavu alergijskog rinitisa, laringitisa, astme - navodi Tokić.

Životni vijek u prosjeku je, dodaje Tokić smanjen od sedam do 10 godina.

- Činjenica je da nam generacije odrastaju u ovakvim uvjetima, što se, prema izvještajima zavoda za javno zdravstvo, itekako odražava na njihovo zdravlje. Nas je još prije tri godine Svjetska banka upozorila da je u novembru, decembru i januaru, zbog lošeg zraka, povećan broj iznenadnih smrti kod hroničnih bolesnika. Ljekari to stalno upozoravaju, ali vlasti se oglušuju. Ne konsultuju struku, svake godine pričaju kako će nešto uraditi, a onda ništa ne učine i tako vrijeme prolazi - ističe Tokić.

Pulmolog dr. Mujo Hošić kaže da otprilike 70 posto bh. građana puši od kojih barem 50 posto razvije hroničnu plućnu bolest.

- Oni su najugroženiji, ali i mala djeca do šest godina života kod kojih imunološki sistem, sistem za disanje još nije razvijen. Ne radi se samo o direktnom utjecaju na zdravlje, nego i o indirektnom. Mi sa koktelom nezdravih čestica u zraku imamo tzv. kisele kiše, pa smo došli u situaciju da svo poljoprivredno zemljište na području KS više nije zdravo za poljoprivredu. Znači mi dodatno preko hrane i vode štetimo svom organizmu - navodi Hošić.

Može li se uopće i kako zaštititi od zagađenog zraka?

Hošić kaže da ne postoji način da ste u Sarajevu, a da se zaštitite. Jedini način je, dodaje, da se, ako to sebi možete priuštiti, u naredna tri mjeseca izmjestite iz grada.

- Sarajevo tokom cijele godine ima zagađen zrak, tako da smo i ljeti među prvih pet najzagađenijih gradova u svijetu. Tokom zime često predvodimo tu neslavnu listu. Od sada, ko ima šansu u ovom periodu da bježi preko Bradine i Igmana, nek to sebi priušti, ja drugog efikasnog vida pomoći i zaštite ne vidim. Nisam pesimista, ali vlast u BiH je po pitanju zagađenog zraka i rješavanja tog problema propustila sve vozove. Radi se o potpuno nekompetentnim ljudima za bilo šta - navodi Hošić.

Oni koji sebi ne mogu priuštiti odlazak iz grada, Tokić nudi nekoliko savjeta. Kaže kad god je moguće izbjegavati boravak na otvorenom.

- Treba koristiti svaku moguću priliku i izaći van grada, pa barem to bilo na sat ili dva. Kada je riječ o stanovnicima Sarajeva, tu su Trebević, Barice, Igman, Bjelašnica za koju također ne znam šta bih rekao kada se tokom vikenda skupi desetak hiljada automobila, pa često se pitam - kakva je razlika između Babinog dola i sarajevske kotline. Što se tiče maski, preporučuje se nošenje MP2 maski koje imaju filter sa strane, koja zadržava barem krupnije čestice. Za čestice od pet do 10 mikrona maske neće pomoći. Također bih preporučio da se dnevno više puta čajem od kadulje ispiraju usta i nos. Pripremite čaj od kadulje, neka stoji 20 minuta, procijedite, dodajte prstohvat soli i ispirajte više puta na dan - kazao je Tokić.

Pomoći će i zdrava prehrana. Hošić preporučuje sezonsko, hemijom netretirano voće i povrće, domaće supe i čorbe te tople napitke u vidu biljnih čajeva, ali i svježe cijeđene sokove. U suplemente ne vjeruje, kaže da je to samo "izbijanje novca ljudima iz džepa".

- Možda sam staromodan ljekar, ali ko može kupiti zdravo voće i povrće, od toga nema ništa bolje - zaključuje Hošić.