Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik najavio je osnivanje vojske RS-a. U NSRS je usvojen zaključak prema kom će taj posao biti završen u narednih 6 mjeseci. Kakve su procjene Centra za sigurnosne studije? 

- Po sadašnjem važećem Zakonu o odbrani Bosne i Hercegovine, OS BiH su jedina i jedinstvena vojna sila koja je egzistira u Bosni i Hercegovini. Bilo kakvo formiranje drugih vojnih snaga, bi bilo osnivanje paravojnih formacija pa makar se te snage zvale i vojska RS. Član Predsjedništva BiH, ima pravo da podnosi prijedlog za osnivanjem vojske RS-a, ali takav prijedlog mora biti usaglašen i prihvatljiv u oba bosanskohercegovačka entiteta i Parlamentranoj skupštini BiH. Odnosno prijedlog bi trebao da odražava razumijevanje ne samo Dodika i entiteta Republike Srpske već interese svih naroda i građana BiH.

VEZANI TEKST - Dodik: Organizovat ćemo vojsku RS-a, a kako će se Bošnjaci organizovati njihov je problem

Svaka jednostrana odluka, pa makar ona dolazila i od predstavnika entiteta Federacije BiH se smatra, neustavnom i protuzakonitom, odnosno činjenjem niza krivičnih djela: podrivanje vojne i odbrambene moći, oružana pobuna i protivzakonito formiranje vojnih snaga. Krivični zakon BiH jasno propisuje "ko protivno Zakonu o odbrani BiH ili Zakonu o službi u OSBIH organizuje, obučava ili mobilizuje vojnu snagu na terirtoriji BiH" ( a entitet RS je teritorij BiH) kaznit će se kaznom zatvora najmanje pet godina, a onaj ko se pridruži takvoj vojnoj organizaciji, kaznit će se kaznom zatvora najmanje tri godine. Vidimo da je sistem kojem je težio i u kojem je učestvovao i sam Dodik, definisao odgovornosti svakog društvenog subjekta i svakog pojedinca. U tom smislu želim naglasiti da ne postoji pojedinac, pa ni društveni subjekat, koji bi se mogao izuzeti od odgovornosti za nepridržavanje već utvrđenih dogovora, zakona i institucija Bosne i Hercegovine. Obaveze su jednako vrijedne za sve. A ako ih se neko ne pridržava, treba ga pozvati na odgovornost, ali ne formalno.

Radili ste analize, procjene. Kakvom vidite budućnost Bosne i Hercegovine? 

- Cijenim da će situacija biti znatno povoljnija nego što smo unazad dva mjeseca pretpostavljali, i to iz više razloga. Prije svega rješavanjem krize u odnosima SAD-a i Rusije, odnosno pitanja proširenja NATO prema Rusiji. Ovo pitanje je veoma značajno za sprovođenje stabilizacije politika zemalja EU, ali i opće regionalne stabilnosti. Drugo, promjena kursa američke politike prema Balkanu, značajno će utjecati na smirivanje tenzija u regionu, te će utjecati na popravljanje odnosa između zemalja regiona.

VEZANI TEKST - Turković s Lavrovom: Rusija podržava Dejton i integritet BiH, različita mišljenja o OHR-u

Dalje, destruktivne politike, rezignacija i nemoć pred nekim problemim, mogu podstaknuti buđenje radnog bosanskog čovjeka da formira atmosferu u kojoj ne može opstati nešto što je destruktivno. Izbori koji su pred nama u 2022. godini su dobar kurs za ovakvo buđenje.

Pored navedenih pozitivnih elemenata, valja istaći da postoji realna opasnost nepovoljnog utjecaja epidemije na ekonomiju, kao i slaba briga vlasti za razvoj poljoprivrede i energetskog sektora kao i realna opasnost od povećanja troškova života i rasta cijena. U kom će to pravcu ići zavisi prije svega, od naših unutrašnjih snaga i odlučnosti.

Na koji način i koliko je Rusija umiješana u politička zbivanja u Bosni i Hercegovini, te da li se ustvari kada je riječ o ruskom utjecaju, prepliću pitanja Ukrajine i Bosne i Hercegovine?

- Posljednje političke aktivnosti između Bosne i Hercegovine i Rusije, mislim na razgovore ministara vanjskih poslova dvije zemlje, imaju višestruk pozitivni utjecaj na međudržavne odnose. Poznato je da Rusija podržava suverenitet i teritorijalni integritet naše zemlje, ali nekad ima nejasan stav u vezi poštivanja pozitivnih zakonskih propis. Neophodno je da i u budućnosti njegujemo i razvijamo odnose sa Rusijom. Rusija ima interes da riješi pitanja proširenja NATO-a prema njenoj granici, kao i snabdijevanje vodom Krima. U tom kontekstu primjetno je da nastoji da vođenje politika u zemljama našeg regiona ostavi domaćim sistemima. Zbog toga je potrebno da naš sistem ima adekvatnije odraze za ovakve odnose i da trasira pravce kretanja i razvoja ovakvih odnosa.

Koliko po Vašoj procjeni taktiziraju EU i SAD kada je riječ o sankcionisanju bh. političara koji ruše Dejtonski sporazum, te da li takva EU, s obzirom na trenutno stanje unutar same Unije koja se suočava sa brojnim problemima, utječe na stanje u BiH?

- EU i SAD su uradile dosta u Bosni i Hercegovini, ali ostalo je još mnogo poslova koji trebaju da se urade. Ti poslovi zahtjevaju odlučne i efikasne korake. U centru pažnje sankcija, trebaju da budu svi oni koji na bilo kakav način koče razvoj demokratskih vrijednosti i BiH kao mirovnog projekta. Međutim, zabrinjava praksa europskih zvaničnika, ali i sankcija SAD-a, da se olako priča i govori o sankcijama, a da se prilikom usvajanja i njihovih sprovođenja tvrdi da su nerealne i neostvarive. Iz toga je i slijdilo da imamo člana Predsjedništva BiH koji je na američkoj "crnoj listi", a sa druge strane imamo gotovo tolerantan odnos članica EU prema ovakvim osobama. Sve je to faktički otežavalo rad institucija Bosne i Hercegovine i umanjivalo efekte njihovih aktivnosti. Tolerantan pristup EU prema ekstremnoj desnici je zabrinjavajući, i ako se taj kurs ne promjeni, u budućnosti Parlamentu EU bi se mogao suočavati sa problemima sa kojima se danas suočava Parlament BiH.