Dok vlasti naše zemlje uglavnom "baštine" ignorantski stav prema svemu što je nacionalno blago, pojedinci, vrlo često samoprozvani stručnjaci, obilaze historijske lokacije u Bosni i Hercegovini, i putem društvenih mreža javnost obavještavaju da su došli do epohalnih otkrića, koja do "njihovog dolaska nisu bila poznata javnosti, ni struci".

I ta priča im prolazi, vrlo često i u medijima koji bez ikakve dalje provjere prenose njihove tekstove i fotografije.  U ovoj priči jedino pozitivno je da nekoga uopće zanima historija, ali, poražavajuće je da istraživanja rade bez konsultovanja, ili pod nadzorom struke, u ovom slučaju arheologa. 

Posljednjih dana, imali smo jako puno "otkrivenih" stećaka. 

- Niko nikome ne može zabraniti šta da radi. Tako svako ima pravo da proučava historiju, jezik, kulturu... Međutim, poređenja radi, idemo li doktoru koji nema završenu medicinu? Da li ćemo dozvoliti takvima da nas liječe? Dakle, arheologijom i historijom prvenstveno treba da se bave školovani ljudi za to. I to treba da bude zvaničan stav koji će vlasti podržavati. Mi imamo dovoljno kompetentnih historičara i arheologa da kažu svoj stav o svim bitnim temama iz naše prošlosti. Koliko vlasti ulažu u baštinu toliko mi imamo otkrića. A naši arheolozi zaista u nemogućim uslovima rade sjajan posao- kaže arheolog i profesor sa Filozofskog fakulteta u Sarajevu Edin Bujak. 

Ističe da je pitanje zakonske legislative komplikovano, u smislu, da bi arheolog dobio dozvolu da pristupi istraživanju, mora ispuniti brojne uslove.

- Amateri ne traže nikakve dozvole. Pitanje je kako zakon na to (ne)gleda. Nakon što mi uradimo iskopavanja slijedi čitav niz analiza, obrade materijala... Iskopati je najlakše. Treba zaštititi materijal, građevinu da ne propadne. Ako se to ne radi bolje je ne iskopavati. Dok recimo Srbija i Hrvatska imaju po 100 iskopavanja godišnje, nažalost zbog neulaganja vlasti kod nas je to od 10 do 20. I onda se iskopavanja ograniče na manje ciljane površine - ističe Bujak. 

Iako je duga lista arheoloških iskopavanja i otkrića koja su istaknuta u njegovoj biografiji, o čemu je i knjige pisao, neka od najznačajnijih istraživanja su: nekropole Kopošići kod Ilijaša- brokatni plašt koji je smješten u Zemaljskom u prostoriji s Hagadom, potom evidencije stećaka na području Hadžića i iskopavanje nekropole Metaljica - rezultati ove godine objavljeni kao knjiga, i istraživanja na Kopilu i Gradišću kod Zenice - veliko prahistorijsko groblje.

Poznati arheolog i direktor Zemaljskog muzeja BiH, Mirsad Sijarić, kaže da dok "se uposlenici Zemaljskog muzeja bore za opstanak i rade projekte na kojim bi zaradili i tako osigurali opstanak institucije, nisu u prilici da se bave onim zbog čega prvenstveno postoje - a između ostalog su to i arheološka iskopavanja i istraživanja". 

- Niko više ne zna koja je procedura za dobijanje dozvola. Mi kao Zemaljski muzej smo isključeni, nemamo nadležnost nad bilo čim, jer nemamo riješen pravni status i ne znamo gdje bi se to mi mogli pojaviti na terenu kao voditelji nečega. Tako da sve što rade naši ljudi, rade u saradnji sa drugima. To je osnovni problem. Što se tiče baze podatraka, Zemaljski muzej je to davno napravio, postoji nešto što se zove Arheološki leksikon BiH koji ima sedam tomova, a u kojem je ucrtano sve što se znalo još u prošlom stoljeću.

Naravno da to nije 100 posto istraženo, uvijek će se naći nešto novo, ali, većina tih stvari koja se prezentira kao nova je davno evidentirana i tu se nema šta dalje pričati. Ophrvani smo egzistencijalnim problemima na dnevnoj bazi, i mi ne možemo da komentarišemo svaku ludost koja se pojavi u medijima. To je nemoguće. Muzej se bori da preživi kako god može sada. Mi bi bili najsretniji da se možemo baviti strukom, ali, najmanje vremena imamo za struku, iz poznatih razloga - svaki dan smo pod pritiskom da osiguramo sebi pare da budemo otvoreni - pojašnjava Sijarić. 

I baš iz razloga što struka ne može biti na terenu, pojavili su se amateri koji preuzimaju funkcije koje im ne pripadaju. 

- Nema zabrane mišljenja, možeš pričati šta hoćeš, ali, mi ne možemo zaista na svaku ludost odgovoriti. Zadnji put kada smo se izjašnjavali je bio slučaj takozvanih piramida u Visokom, počevši od muzeja, Akademija nauka, svih mogućih Univerziteta, instituta koji imaju veze sa temom, koja osim što je arheološka je i geološka, svi su se po nekoliko puta očitovali o tome. I nije se ništa desilo. Na kraju krajeva, kada vi imate da predsjednik države Denis Bećirović bez ikakvog problema ode obilazi piramide i razgovara sa tim ljudima, pravi im promociju, nemamo mi tu šta tražiti.

To je skandal nad skandalima. I taj čovjek koji je u predsjedništvu ima doktorat sa historijskih nauka. On sam bi trebao da se povuče sa funkcije, a fakultet da kaže mi ćemo se odmah zatvoriti. Predsjednik države nikada nije došao da obiđe Zemaljski muzej, ali je obišao piramide u Visokom. To je poruka i Zemaljskom muzeju i institucijama kulture. Može raditi šta god ko hoće. Ali to se kod nas gleda da čovjek zarađuje, dovodi turiste. Ne želim to uopće da komentarišem - istakao je Sijarić. 

Bujak se slaže sa njim i dodaje da ono što se gradi na nenaučnim osnovama zaslužuje kritiku. 

- Drugi par rukava je ekonomski impakt na tom području. Treba li nama to? S ekonomske strane treba. S naučne tu treba napraviti jasnu distinkciju. Bio sam u Visokom. Nisam konkretno tamo vodio iskopavanja ali recimo druge kolege su kopale na Visočici,  i niko nije našao nešto što je piramida - zaključio je Bujak.