Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) odbila je dati saglasnost na desetogodišnji plan razvoja te godišnji i trogodišnji plan investicija u distribucijski sistem koje je dostavila JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo.

Razlog je što planovi nisu dovoljno precizni niti međusobno usklađeni, kazali su iz FERK-a za Faktor.

 - Na sjednici održanoj 14. maja 2025. godine, FERK je razmatrao dostavljene dokumente, ali ih nije mogao odobriti jer, kako je navedeno u zvaničnom odgovoru, ne sadrže dovoljan obim informacija i podataka koji bi dokazali ispunjenost zakonskih kriterija, posebno onih iz člana 54. Zakona o električnoj energiji Federacije BiH -  naglasili su.

Također, ističe se da su planovi međusobno neusaglašeni, posebno u dijelu koji se odnosi na vremenski period od 2025. do 2027. godine, što je dodatni razlog za odbijanje saglasnosti.

- Prema Zakonu o električnoj energiji FBiH, FERK ima nadležnost da daje saglasnost na spomenute planske dokumente, dok je operator distribucijskog sistema – u ovom slučaju Elektroprivreda BiH – dužan da ih donosi u tačno definisanim rokovima.

Desetogodišnji plan razvoja mora biti usklađen s Energetskom strategijom FBiH, planovima razvoja prijenosne mreže, prostornim planovima i zahtjevima korisnika mreže - ističe se.

Iz Regulatorne agencije su objasnili za Faktor kako plan mora sadržavati konkretne podatke o ulaganjima neophodnim za priključenje novih proizvodnih i potrošačkih kapaciteta, uključujući punionice za električna vozila, te mora razmatrati i alternativne metode povećanja kapaciteta kao što su upravljanje potrošnjom, mjere energetske efikasnosti i skladištenje energije.

- S druge strane, godišnji i trogodišnji planovi investicija trebaju biti izrađeni u skladu s desetogodišnjim planom, ali i s planovima prijenosa i važećim prostornim dokumentima. U tim planovima moraju se jasno predstaviti trenutno stanje mreže, procjene potreba za dodatnim kapacitetima, planirane mjere za unapređenje energetske efikasnosti, kao i uvođenje novih tehnologija, planirana gradnja ili rekonstrukcija većih elektroenergetskih objekata, ciljevi u pogledu kvaliteta i kontinuiteta isporuke, zaštite okoliša, razvoja pametnih mreža i informacione sigurnosti.

Zaključno, iz FERK-a poručuju da planovi Elektroprivrede BiH u trenutnom obliku ne ispunjavaju propisane uslove te da se saglasnost može razmatrati tek nakon što budu dopunjeni, precizniji i međusobno usklađeni u skladu sa zakonskim obavezama.

Elektroprivreda BiH i prošlu je godinu završila s negativnim finansijskim rezultatom. Prema godišnjem izvještaju kompanije, neto gubitak za 2024. iznosio je 57,56 miliona KM, iako su ukupni prihodi zabilježili rast.

Prihodi kompanije u 2024. godini iznosili su otprilike 1,28 milijardi KM, što predstavlja povećanje od 9,9 posto u odnosu na 2023. godinu. Istovremeno, ukupni rashodi su smanjeni za 10,3 posto, te su iznosili približno 1,34 milijarde KM.

Uprava kompanije navodi da je negativan rezultat posljedica više faktora, uključujući smanjenu isporuku uglja iz rudnika, hidrološki nepovoljne uslove, kao i povećanu potrošnju električne energije od strane krajnjih korisnika. Ova kombinacija izazvala je manjak planiranih bilansnih viškova te potrebu za dodatnom nabavkom energije na tržištu, što je povećalo troškove.

Jedan od dodatnih izazova bio je i vremenski pomak u primjeni novih tarifnih stavova za korisnike koji koriste javnu uslugu snabdijevanja električnom energijom. Umjesto planiranog početka 1. juna, nove tarife su stupile na snagu tek 1. augusta 2024. godine.

Iako je 2024. završena s gubitkom, rezultati su ipak bolji nego prethodne godine. U 2023. godini Elektroprivreda BiH zabilježila je neto gubitak od čak 331,79 miliona KM, što znači da je negativni saldo u 2024. značajno ublažen.

Igor Gavran, ekonomski analitičar, za Faktor kaže da ono što će se u budućnosti dešavati u Elektroprivredi BiH zavisi od toga kakvi su bili planovi i zašto ih je FERK odbio.

- Ako su investicije planirane na najbolji način, onda je šteta velika jer kompanija sve gore posluje, a kapacitetima istječe vijek trajanja. Međutim, ako su investicije bile upitne izvodljivosti ili ima i važnijih prioriteta za ulaganje (recimo u druge oblike proizvodnje energije ili unapređenje proizvodnje u rudnicima i postojećim elektroenergetskim kapacitetima), onda efekti mogu biti i pozitivni - isitče Gavran.

Tvrdi da, ako su planovi odbijeni opravdano, jer ne ispunjavaju uvjete tehnički ili na drugi način, onda je to dobra lekcija i poticaj na unapređenje rada i pripremu adekvatnih planova.

- S obzirom na to da aktuelna uprava Eelektroprivrede BiH već duže vremena ne uspjeva voditi ovu kompaniju na pravi način i najkreativnije ideje koje plasiraju u javnost su im poskupljenja struje (direktno svima koje se već desilo ili posredno putem tzv. Blok-tarifa) dok proizvodnja nije ni blizu potencijala, nisam siguran koliko vjerujem i u njihovu sposobnost da planiraju i realizuju ulaganja koja su im potrebna - objašnjava Gavran.

Navodi da imamo paralelni primjer BH Telecoma i najave enormnog zaduženja radi preuzimanja Telemacha.

 -To je problematična ideja i možda je bolje za sve da se i takav plan odbije od regulatora, nego da se odobri i onda završi štetno - zaključuje Gavran.