open-navfaktor-logo
search
Intervju
Džindić o cijeni struje, političkoj drami u Domu naroda FBiH, amandmanima Konakovića i Žuljevića...
Nermin Džindić, federalni ministar energije, rudarstva i industrije u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine u intervjuu za Faktor je govorio o utjecaju sinoć usvojenog Zakona o dopuni Zakona o električnoj energiji u FBiH. Pitali smo ga da li građani opravdano strahuju da će se situacija sa električnom energijom na kraju prelomiti preko njihovih leđa u smislu novih poskupljenja. Odgovorio je i zašto nije bio na sjednici Doma naroda Parlamenta Federacije BiH na čemu je insistirao jedan broj delegata.
31.12.2021. u 15:10
get url
text

Na Domu naroda Parlamenta FBiH su usvojene dopune Zakona o električnoj energiji sa amandmanom delegata Elmedina Konakovića (NiP) i Anera Žuljevića (SDP) koji odstupa od dopuna ranije usvojenih u Zastupničkom domu, pa je bilo potrebno ponovno zasjedanje Zastupničkog doma, a koje je bilo sinoć, gdje su usvojene dopune Zakona sa amandmanom Konakovića i Žuljevića a u kome stoji da poskupljenje električne energije za kvalifikovanog kupca ne smije biti više od 20 posto.

Inače, iz Udruženja poslodavaca FBiH su tražili intervencije Vlade Federacije BiH upozoravajući da su mnogim privrednicima od elektroprivreda u FBiH po isteku starih ugovora dostavljeni novi ugovori o kupovini električne enrgije po cijenama višim i za 350 posto.

Evo Zakon o dopuni Zakona o električnoj energiji u FBiH je usvojen na Parlamentu Federacije BiH, šta sada?

- Trebamo da sačekamo da dobijemo zakon koji će biti potpisan i koji će važiti nakon propisanog vremena. To je prvi preduvjet. Zakon je potpisao predsjedavajući Zastupničkog doma FBiH Mirsad Zaimović, a imam informacije da će to u toku dana učiniti Tomislav Martinović, predsjedavajući Doma naroda FBiH, a potom i predsjednik Federacije BiH, Marinko Čavara. Nakon toga ide u Službene novine FBiH pa stupa na snagu. Mi kada dobijemo da je zakon stupio na snagu tek onda imamo osnova da sjednemo, pripremimo odluku i pošaljemo na usvajanje. Ja sada, kada bi me pitali šta piše u tom zakonu, šta treba uraditi, ja vjerujte ne znam.

Dok ne dobijem dokument koji potvrđuje da je usvojen amandman o kojem smo sinoć raspravljali, ja ne mogu ništa uraditi. Kada dobijem da je zakon stupio na snagu i da je usvojen amandman, mi ćemo učiniti sve što piše u članu 16. a korekcije Zakona o električnoj energiji.

U amandmanu stoji da cijena za kvalifikovanog kupca ne može rasti više od 20 posto, a u prvobitnoj varijanti je stajalo do i više od 50 posto?

- Nije prvobitni zahtjev bio 50 posto povećanje, nego je bio amandman koji kaže da, ako dođe do povećanja 50 posto i više na tržištu, to znači ako dođe na berzi do povećanja od 50 posto i više, Vlada FBiH je imala mogućnost da svojom odlukom limitira ili ograniči rast cijene. A ovaj amandman kaže: "Ako dođe do povećanja cijene električne energije na tržištu za više od 20 posto, Vlada FBiH može ograničiti rast cijene do 20 posto".

Malo je to čudno, ali sve što kaže Parlament FBiH mi ćemo to uraditi. Ako dođe do rasta 20 posto cijene električne energije na tržištu u odnosu na prethodnu godinu, dakle može sama Elektroprivreda svojim internim aktima smanjiti cijenu za procenat koji će biti prihvatljiv privredi. Dakle, mi smo htjeli da napravimo amandman koji će zaista biti efikasan u vremenu kada imamo poremećaj. Nije poremećaj pet, deset, 20 posto na tržištu električne energije, to se događa svaki dan.

Pa zato su i tražili delegati da dođete na sjednicu Doma naroda Vi ili premijer i pojasnite tih 50 posto.

- Vidite, ona drama koja je bila na Domu naroda FBiH je politička drama koja nema veze sa strukom i sa profesijom. Ja sam ranije imao preuzete obaveze i nisam mogao otići. Rado bih otišao i odgovorio na svako postavljeno pitanje. Međutim, kada sam pogledao snimak toga, vidio sam da je to jedna tortura određenih ljudi spram određenih ljudi.

Evo ovako da se izrazim, da ne govorim ni imena, ni prezimena jer nije to ni bitno. Dakle, ja ne želim da učestvujem u političkim obračunima, želim da budem dio priče koja će reći da ćemo napraviti privredi ambijent da može živjeti i preživjeti ove izazovna, teška i promjenljiva vremena u vezi sa cijenom električne energije i mislim da je prvobitni amandman puno komforniji i za Elektroprivredu, i za privredu i za udruženje poslodavaca i za privrednike koji posluju na tržišnom modelu snabdijevanja.

Možete li to pojasniti?

- Elektroprivreda BiH prodaje veliku većinu svoje energije, pa više od 50 posto domaćinstvima i privredi, bez povećanja ijednog jedinog feninga cijene električne energije. A ostatak električne energije izvozi i prodaje negdje oko 160 miliona, na tržišnom modelu snabdijevanja koje je na otvorenom tržištu. I to je samo sporno, dakle, da je došlo do povećanja na tom modelu koji ima pravila na koji način se određuje tu cijena. Tu ne određuje cijenu ni premijer, niti ministar ili direktor elektroprivrede. Tu određuje cijenu zakon i zato smo tražili intervenciju na zakonu da Vlada ima zakonskog osnova da kaže: "Pozivam se na Zakon o električnoj energiji FBiH, član 16.a koji kaže ako dođe do poremećaja, Vlada može da donese odluku i djeluje na tri mjeseca, na šest, na godinu, zavisno od perioda.

Ovdje imamo amandman koji je prošao, koji je poprilično netačan po mom mišljenju, iz više razloga je netačan i neprovodiv ili teško provodiv. Ovdje se odnosi samo na ugovore koji su stariji godinu i više, a šta ćemo sa onima koji su do godinu? Dakle, vidjet ćemo.

Bojazan građana je da će se cjelokupna situacija sa strujemo prelomiti preko njihovih leđa.

- Ma građani se nemaju šta bojati zato što se povećanja cijena svega i svačega već desilo. Samo su čekali izgovor da kažu električna energija je poskupjela, to ide na leđa građana. Evo uzmite, izanalizirajte sve te kompanije koje su na tržišnom modelu snabdijevanja i napravite analizu pa ćete vidjeti koliko tih kompanija prodaje proizvode u FBiH odnosno, BiH. To je na prste jedne ruke da nabrojite. To su sve izvozno orijentisane i većinom strane kompanije. Ima i naših, ali sada govorimo o jednoj većini. Trećinu od te energije na tržišnom modelu snabdijevanja kupuje ArcelorMittal. Od 160 miliona oni kupuju 60-65 mioliona. Je li ArcelorMittal prodaje svoje proizvode u FBiH? Prodaje možda pet ili jedan posto. Ostalo sve izvozi.

Građanstvo se boji ponovnih pokupljenja hrane, svega...

- Na javnoj ili univerzalnoj usluzi imate veliku većinu privrednih društava kojima se neće povećati cijena niti jedan fening. To su sitni obrti, autmehaničarske radnje, male pekare, restorani... To su svi oni potrošači koji su na 0,4 kilovoltnoj naponskoj mreži. Dakle, ovdje se radi samo o tržišnom modelu snabdijevanja koji je od 2016. godine na otvorenom tržištu i zakon je jasno propisao način na koji se reguliše cijena kod takvih snabdjevača. To je isto i u Srbiji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Sloveniji i bilo kojoj zemlji Evropske unije ili članici Evropske energetske zajednice.

Ovim članom 16 a koji je usvojen sinoć, mi se odmičemo od potpisanih obaveza koje smo preuzeli od Energetske zajednice i EU i vjerovatno će biti intervencije Energetske zajednice. Normalo je da je građane strah da neće doći do povećanja ostalih namirnica, proizvoda koji nam trebaju za normalno funkcioniranje i život. Ali vjerujte, mi smo napravili analizu, velika većina tih kompanija koje su obratile, one su izvozno orijentisane, Ima i onih među kojima su komunalna preduzeća, klinički centri... i tu treba tražiti model kako da se pomogne uz ovaj amandman i neke druge načine.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.