Proaktivniji rad tužilaštva

Šehić: Izborne krađe su prisutne, ali ih je teško dokazati

Vehid Šehić, politički analitičar Koalicije "Pod lupom" i bivši član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, govorio je za Faktor o izbornoj krađi i nepravilnostima u izbornom procesu u BiH, te ga ocijenio kao kontaminiran navodeći da je kršenje Izbornog zakona prisutno i prije samog dana održavanja izbora.

- Politički subjekti vrše pritisak na svoje sigurne glasače, kako ih nazivaju, zato što su im pogodovali prilikom zapošljavanja ili nekih drugih stvari. Onda se vrši pritisak da moraju glasati za njih jer će u suprotnom ostati bez posla. To je jedan od načina i to su tzv. kapilarni glasovi. Već danas mi imamo takav slučaj gdje su određeni politički subjekti krenuli u tu vrstu osiguravanja sigurnih glasova. S druge strane, mi smo svjedoci i kupovine naklonosti birača. Cijena jednog glasa se kreće od 30 preko 50 do 100 KM. Mi smo to provjeravali u jednom mjestu, bila je subota pred izbore, nigdje niste mogli naći u jednom mjestu u bankama ni jedan apoen sa po 50 ili 20 KM, oni su rekli da su to stranke podigle, traže te sitne novčanice. Na takav način kupuju glasove što je apsolutno politička korupcija.

Ono što mene više boli jeste prihvatanje građana da ih na takav način političke stranke ponižavaju i potcjenjuju. I građani snose odgovornost zašto sebe i svoje dostojanstvo prodaju za novac. Na sam dan izbora imamo i tzv. bugarski voz, falsifikovanje potpisa od nezavisnih članova biračkih odbora koje opet predlažu političke stranke, tako da, nikada izborni rezultati u Bosni i Hercegovini nisu odgovarali stvarnoj izbornoj volji građana. Zato je i koalicija "Pod lupom" predložila određena tehnička unapređenja da bi se to spriječilo. Međutim, to sigurno odgovara etabliranim političkim strankama najviše ovim koji trenutno vladaju jer su oni taj sistem osiguranja kupovine glasova usavršili. Svaki način koji bi u budućnosti spriječio takvu mogućnost bio na njihovu štetu. Tako da su mnoge stvari nezakonite u izbornom procesu.

Na sreću dešavaju se i neki krivični postupci. Vrlo često dolazi i do manipulacije sa glasačima putem pošte. Koliko je meni poznato, CIK pokušava kroz svoje provedbene akte da to nekako uredi na drugačiji način kako bi se spriječilo i fiktivna prikazivanje birača da glasaju putem pošte, a da oni to i ne znaju. To rade politički subjekti. To će uvijek biti tako dok se u Izbornom zakonu ne promijene kaznene odredbe gdje će se politički subjekt, za kojeg se dokaže da su njegovi članovi biračkog odbora ili njihovi simpatizeri protivzakonito djelovali kada je u pitanju glasanje putem pošte, sankcionisati suspenzijom da ne mogu učestvovati na narednim izborima. Pitanje da li će trenutni politički establišment promijeniti Izborni zakon na način da i oni budu kažnjeni, sigurno da neće, ali će doći neka vremena kada će i podstrekači odgovarati za izborne krađe i prevare.

Naveli ste kako ste neke od načina izbornih krađa provjeravali, da li ste izašli s tim dokazima pred tužilaštvo, te kako ste generalno zadovoljni radom tužilaštva po ovom pitanju?

- Mi smo imali neke izvještaje o sumnji za počinjeno krivično djelo. To je jako teško dokazati. Međutim, ipak se budi neka nada i perspektiva da će tužilaštvo, a kasnije i sudovi raditi u skladu sa zakonom i sprečavati kroz kaznene postupke jedno od, po meni, najtežih krivičnih dijela. To je, također, bilo i fiktivno prikazivanje glasača da će glasati putem pošte. Tužilaštvo Brčko distrikta je podiglo nekoliko optužnica. Koliko je meni poznato, tri ili četiri takva postupka završena su osuđujućim odlukama. Čuo sam da nešto slično ima i u Bihaću, tako da, počinje i taj daleko proaktivniji rad tužilaštva.

Da li dolazi do zloupotrebe optuživanja za krađu izbora? Naime, često smo svjedoci da politički subjekti, kao i stranke, nakon što ne ostvare očekivane rezultate prisežu optuživanju protivnika za izborne krađe i nepravilnosti.

- Praksa je da oni politički subjekti koji ne ostvare očekivane političke rezultate uvijek imaju primjedbe na čitav izborni proces i to je nešto što je logično, dok političke stranke koje osvoje glasove šute svjesni činjenica da je bilo kršenja Izbornog zakona. Nema tu zloupotrebe. Može se prijavljivati, ali tu imamo dvije institucije. Tu je Centralna izborna komisija, koja odlučuje o prigovorima, i tužilaštvo koje će provjeriti sve činjenice i na osnovu toga utvrditi da li postoje elementi krivičnog postupka. Sigurno ukoliko bi neko zloupotrijebio i lažno podnio krivičnu prijavu, trebalo bi i protiv takvih pokretati krivični postupak za lažno prijavljivanje, te ćemo i na takav način spriječiti zloupotrebu krivičnih prijava. Mi smo svjedoci toga, naročito pred izbore, da bi se neko od političkih protivnika diskreditovao podnose se političke bez ikakvog osnova, a onda putem medija to se plasira javnosti na način da nismo sigurni da li je ta prijava potkrijepljena dokazima i činjenicama na osnovu kojih se može utvrditi da li stvarno postoji krivično djelo ili ne. Znači i tu postoji način borbe protiv lažnih krivičnih prijava.

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga