Opozicioni zastupnici srušili su vladu, koja je preuzela vlast prije šest mjeseci, sa 123 glasa za i 116 protiv, nakon što je vladajuća koalicija izgubila većinu zbog sporova o budžetskoj potrošnji i o tome treba li Bugarska odustati od veta stavljenog na pristupne pregovore Sjeverne Makedonije i EU.

Petkov, 42-godišnjak s diplomom Harvarda koji je obećao borbu protiv korupcije, zauzeo je snažan pro-EU i pro-NATO smjer od ruske invazije na Ukrajinu, što je neuobičajen stav za zemlju s tradicionalno prijateljskim stavom prema Moskvi.

Analitičari predviđaju da će nova vlada značiti i neutralniju politiku prema Rusiji.

- Ovo glasanje samo je jedan mali korak na vrlo dugom putu - rekao je Petkov nakon što je opozvana vlada.

Bugari će vjerovatno četvrti put na izbore od aprila 2021., što dovodi u pitanje milione eura iz evropskih fondova za oporavak kao i usvajanje eura u 2014.

Politička bi kriza mogla omesti napore Bugarske, koja je gotovo u potpunosti ovisila o ruskom plinu, da osigura stabilan priliv prirodnog plina nakon što je Moskva prekinula isporuke toj zemlji zbog odbijanja Sofije da plati u rubljima.

Predsjednik Rumen Radev dužan je raspisati prijevremene izbore u roku od dva mjeseca i imenovati privremenu vladu ako Petkov ne uspije skupiti većinu za novu vladu i ako dvije druge stranke u parlamentu ne uspiju formirati vladu.