Delegati Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine (PSBiH) usvojili su danas na sjednici jednoglasno izmjene Zakona o krivičnom postupku BiH čiji je predlagač delegat Kluba Bošnjaka Halid Genjac (SDA).

Od dva prijedloga izmjena Zakona o krivičnom postupku koji su se danas našli na dnevnom redu, delegati u Domu naroda su prihvatili onu verziju koju je predložio delegat Halid Genjac.

Uz ovaj prijedlog prihvaćeno je i šest amandmana, koje je Ustavno pravna komisija prihvatila i uvrstila u tekst izmjena kao njihov integralni dio. Ovi amandmani, prema riječima Halida Genjca, predstavljaju kompromis sačinjen na osnovu svih do sada provedenih diskusija.

- Na ovaj način se postiglo da je za konačno usvajanje ovih izmjena potrebna samo još jedna sjednica Zastupničkog doma. Da smo amandmanski djelovali na prijedlog izmjena koje je već usvojio Zastupnički dom, bilo bi potrebno da Zastupnički dom na narednoj sjednici formira komisiju za usaglašavanje tekstova zakona, jer bi usvojene verzije bile različite, pa tek nakon toga da raspravlja o verziji s amandmanima. U tom slučaju trebale bi da se održe dvije sjednice Zastupničkog doma za usvajanje izmjena. Zbog toga je ovo najefikasniji nčin da se usvoje potrebne izmjene ZKP-a - pojasnio je Genjac.

Izmjene su usvojene jednoglasno, uz zaključak da se ova verzija šalje Zastupničkom domu na konačno usvajanje.

Upravo iz razloga koje je naveo Genjac, delegati su "oborili" izmjene ZKP-a koje je već usvojio Zastupnički dom. Treću verziju izmjena ZKP-a koja se nalazila u parlamentarnoj proceduri, a to je ona koju su predložili delegati iz reda hrvatskog naroda, predlagači su povukli iz procedure usvajanja.

Evropski put BiH, borba protiv terorizma, nelegalne migracije, korupcija, posebno u oblasti zapošljavanja pitanja su koja su dominirala u toku rasprave o Izvještaju Evropske komisije o BiH za 2018. godinu.

Delegat Martin Raguž je kazao da se Vijeću ministara trebaju priznati određeni pozitivni pomaci, ali da je to daleko od onog što je trebalo biti urađeno. To se, prema njegovim riječima, posebno odnosi na oblast zapošljavanja u javnim institucijama, gdje je nemoguće dobiti posao bez članske karte neke od vladajućih stranaka.

Prema riječima delegata Marija Karamatića, regija Mostara i Krajine su pod terorom nelegalnih migranata koji se tu nalaze, a državne institucije ne provode domaće zakone u vezi sa ovim problemom. Naveo je podatak da BiH, prema važećim zakonima i sporazumima ima mogućnost prinudnog povratka migranata u njihove zemlje porijekla, a do sada nije zabilježen nijedan takav primjer.

Što se tiče problema terorizma, Karamatić je kazao kako su na strana ratišta u Irak i Siriju otišle 323 osobe iz BiH, a da su do sada pred domaćim pravosuđem osuđene 23 osobe nakon povratka sa stranih ratišta.

- Problem je što su kazne blage. Pri tome većina presuda je bazirana na sporazumu o priznanju krivice, tako da ti ljudi dobiju kaznu od godinu  zatvora, to plati i onda je slobodan - dodao je Karamatić.

Delegat Sredoje Nović je kazao kako se u Izvještaju navodi da su najveći problem u BiH odnosi unutar vladajuće koalicije. Napomenuo je kako je također u Izvještaju navedeno da RS usvaja predviđene reformske zakone, te da se nepravedno optužuje za zastoje u BiH.

{$galerijaFotografija}

Komentarišući ove istupe, predsjedavajući Vijeća ministara Denis Zvizdić je kazao kako je ovaj saziv Vijeća ministara pokrenuo bitne reformske procese, ponovo pokrenuo put BiH ka EU, usvojilo niz strategija zahvaljujući čemu je BiH dobila više od milijardu eura za realizaciju projekta, u obliku grant sredstava i investicija.

- Nije korektno, gospodine Noviću, da neko ko je bio u Vijeću ministara kada BiH nije napravila ni milimetar pomaka ka članstvu u EU sada govori da ovo Vijeće ministara nije ništa uradilo - rekao je Zvizdić obraćajući se Noviću.

Što se tiče odlazaka na strana ratišta, kazao je kako se broj kojeg spominje Karamatić odnosi na državljane BiH te da je jedan broj njih prije odlaska u Siriju i Irak živio izvan BiH, te da se ovaj broj odnosi na period od 2012. do 2015. godine. Od tada su, kako ističe Zvizdić, zaustavljeni odlasci stanovnika BiH na strana ratišta.