Nešto više od dva miliona i 883 hiljade hrvatskih birača u nedjelju, u drugom krugu lokalnih izbora, odlučuje o tome ko će naredne četiri godine voditi Zagreb, Split i Rijeku – aktuelni gradonačelnici ili njihovi protivkandidati – a završetkom lokalnih izbora završava i superizborna godina u Hrvatskoj.

Osim o njima, u nedjelju se odlučuje i o imenima 12 župana, 44 gradonačelnika i 62 načelnika općina.

U tri najveća grada svoje pozicije brane Tomislav Tomašević (Možemo, SDP), Ivica Puljak (Centar) i Marko Filipović (nezavisni), a njihove funkcije žele preuzeti nezavisna kandidatkinja Marija Selak Raspudić, Tomislav Šuta (HDZ) i Iva Rinčić (koalicija AM-a), piše Hina.

U drugom krugu gradonačelnike biraju i Pula, Dubrovnik, Šibenik, Karlovac i Sinj, gdje će birači također odlučivati hoće li njihove gradove i naredne četiri godine voditi sadašnji gradonačelnici Filip Zoričić (nezavisni), Mato Franković (HDZ), Željko Burić (HDZ), Damir Mandić (HDZ) i Miro Bulj (Most), ili njihovi protivnici Peđa Grbin (SDP), Anita Bonačić Obradović (SDP), Tonči Restović (SDP), Draženka Polović (Možemo) i Igor Vidalina (HDZ).

S posebnom pažnjom prati se i ishod izbora za gradonačelnike Zadra i Vukovara, gdje se u drugom krugu suočavaju HDZ-ov Šime Erlić i SDP-ov Daniel Radeta, odnosno Domagoj Bilić (DP, HDZ) i suverenista Marijan Pavliček.

Napeto će biti i u 12 županija, gdje je nekim kandidatima pobjeda u prvom krugu izmakla za dlaku.

Birače koji se u nedjelju odluče pojaviti na biračkim mjestima dočekaće manje glasačkih listića nego prije dvije sedmice, kada se istovremeno birala i izvršna i predstavnička lokalna vlast.

Na listiću koji će dobiti bit će navedena samo dva kandidata, a poredani su prema broju glasova osvojenih u prvom krugu – abecedni red više ne važi.

Kao i u prvom krugu, plave boje su listići za župane i gradonačelnika Zagreba, a bijeli za gradonačelnike i općinske načelnike.

U drugom krugu izbora za župana, gradonačelnika i općinskog načelnika, pobjeđuje kandidat koji osvoji veći broj glasova, a ako oboje dobiju isti broj, što se već dešavalo, održava se treći krug. To se, na primjer, dogodilo 2021. u općini Kraljevec na Sutli.

Kao i u prvom krugu, pravo glasa imaju punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem u općini, gradu ili županiji u kojoj se bira načelnik, gradonačelnik ili župan.

Glasati se može isključivo u mjestu prebivališta, a ne u nekom drugom gradu u Hrvatskoj ili inostranstvu. S obzirom da se drugi krug održava na kraju produženog vikenda, bit će zanimljivo vidjeti hoće li to dodatno smanjiti ionako slab odziv – u prvom krugu glasalo je samo 43,5 posto birača.

Drugi krug izbora održava se u 405 gradova i općina, na 4.980 biračkih mjesta, koja će u nedjelju biti otvorena od 7 do 19 sati.

Kada se u nedjelju zatvore biračka mjesta, Hrvatska će zaključiti četvrte izbore u nešto više od godinu dana, a njeni birači imati pauzu od tri godine. U aprilu prošle godine birali su novi saziv Hrvatskog sabora, u junu zastupnike u Evropski parlament, u januaru predsjednika Republike, a u maju novu lokalnu vlast.