Više zemalja širom Evrope mijenja pravac ili pravi potpuni zaokret kada je riječ o korištenju nuklearne energije, dok vlade traže veću energetsku sigurnost. Belgija je dospjela u središte pažnje ranije ovog mjeseca kada je njen parlament glasao za ukidanje zakona iz 2003. godine, kojim je bilo predviđeno postepeno gašenje nuklearne energije.

Usvajanjem ove odluke 15. maja omogućeno je ponovno pokretanje nuklearne industrije u zemlji u budućnosti, uključujući izgradnju novih elektrana, piše Le Monde.

Prvobitni plan Belgije bio je da do 2025. godine postepeno isključi svojih sedam nuklearnih reaktora, ali je taj rok 2022. godine pomjeren za dodatnih deset godina zbog energetske neizvjesnosti. Trenutna konzervativna koaliciona vlada, koju predvodi premijer Bart De Vever, preuzela je vlast u februaru i odlučila da je ovakav zaokret nužan kako bi se zemlja suočila s energetskim izazovima izazvanim ruskom invazijom na Ukrajinu.

– Znamo da je riječ o izvoru energije s niskim emisijama ugljika, što znači da možemo ispuniti evropske klimatske ciljeve, ali to je i obilan izvor energije – izjavio je belgijski ministar energetike Matje Bihe, dodavši:

– Imamo tri cilja koja dijelimo sa evropskim partnerima: sigurnost snabdijevanja, kontrolisane cijene i energiju s niskim emisijama ugljika. Nuklearna energija ispunjava sva tri kriterija.

Belgija nije usamljena – i druge članice EU poput Njemačke, Danske i Italije također preispituju svoj odnos prema nuklearnoj energiji.

– Mislim da je ovo očigledna posljedica trenutne situacije, uz veliku geopolitičku neizvjesnost i još uvijek izraženu zavisnost od gasa – izjavio je Adel El Gaml, profesor geopolitike energije na Slobodnom univerzitetu u Briselu (ULB).

– Dakle, sasvim prirodno je da sve što možemo učiniti kako bismo se oslobodili zavisnosti od gasa – trebamo učiniti. Nuklearna energija je jedan od tih puteva – rekao je El Gaml, koji je i generalni sekretar Evropske alijanse za istraživanja u oblasti energije (EERA).

EU trenutno ima oko 100 nuklearnih reaktora u 12 zemalja (Belgija, Bugarska, Španija, Finska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Češka, Rumunija, Slovačka, Slovenija i Švedska). Prema najnovijim podacima Eurostata, gotovo četvrtina električne energije proizvedene u EU dolazi iz nuklearnih izvora.

Nuklearne elektrane emituju vrlo malo zagađivača u zrak, što ih čini privlačnom opcijom za države koje žele postići klimatske ciljeve pomoću čiste energije. Ipak, njihova izgradnja i demontaža proizvode velike količine gasova stakleničkog efekta.

Protivnici nuklearne energije godinama upozoravaju na problem obrade dugotrajnog radioaktivnog otpada, što koriste kao ključni argument protiv izgradnje novih nuklearnih elektrana. Klimatski aktivisti također ističu da oslanjanje na nuklearnu energiju može usporiti razvoj obnovljivih izvora energije.

Njemačka je 2011. godine odlučila da postepeno ugasi nuklearnu energiju, čime je učvrstila svoj status glavnog protivnika nuklearne energije unutar EU. Taj cilj je ostvaren u aprilu 2023. zatvaranjem posljednje tri nuklearne elektrane.

Tokom izborne kampanje početkom ove godine, tadašnji kandidat a sadašnji kancelar Fridrih Merc obećao je da će razmotriti ponovno pokretanje njemačkog nuklearnog sektora.

Iako je Merc u januaru izjavio da je “vjerovatno neizvodljivo” ponovno otvaranje nuklearnih elektrana, samo njegovo obećanje predstavlja značajan ideološki zaokret u njemačkoj energetskoj politici.

Samo prošle sedmice, prema pisanju Financial Timesa, Mercova vlada je objavila da više neće blokirati napore da se nuklearna energija izjednači s obnovljivim izvorima u zakonodavstvu EU.

Italija također razmatra povratak nuklearnoj energiji. Krajem 1980-ih Rim je odlučio obustaviti korištenje nuklearne energije, ali vlada premijerke Đorđe Meloni sada postavlja 2030. godinu kao cilj za povratak tom izvoru, prema riječima ministra za energetsku sigurnost. Vladajuća koalicija smatra da će nuklearna energija pomoći u postizanju energetske sigurnosti i ciljeva dekarbonizacije.

Iz sličnih razloga, Poljska, koja se i dalje u velikoj mjeri oslanja na ugalj, pokrenula je ambiciozan nuklearni program. Varšava je 2022. godine odlučila izgraditi svoju prvu nuklearnu elektranu, a prvi reaktor trebao bi postati operativan do 2033.

Ranije ovog mjeseca Danska, do sada poznata po obnovljivim izvorima, objavila je da razmatra ukidanje 40 godina stare zabrane nuklearne energije, te da će analizirati potencijalne koristi novih generacija nuklearnih tehnologija.

Prošle sedmice Švedska je usvojila zakon o finansiranju nove generacije nuklearnih reaktora.

U međuvremenu, u Španiji raste pritisak na vlasti da preispitaju planirano ukidanje nuklearne energije, naročito nakon velikog nestanka struje koji je pogodio zemlju krajem aprila.