Upravo to razlog je što i dalje od ukupnog broja pacijenata koji nam se javljaju, 30 posto otpada na postcovid i long (dugotrajni) covid bolesnike - kaže dr. Jasmina Ćorović-Kuburović, specijalista interne medicine i ekspertica za ultrazvuk strca kod odraslih.

Brinu kardiološki problemi

Postcovid javlja se odmah nakon infekcije COVID-19 i može trajati od 15 do 21 dana. Long covid, prema riječima naše sagovornice, traje dosta duže, čak i više od tri mjeseca. Takvi pacijenti završavaju kod kardiologa, neurologa, psihologa, gastroeneterologa...

- Simptomi se najčešće manifestiraju na respiratornom traktu, kao što su produženi kašalj, otežano disanje i kratkoća daha. Kada je riječ o kardiovaskularnom sistemu, najčešće i to kod mlađih ljudi otkrivamo novonastali povišen pritisak, novonastale aritmije, ali i bolove u prsima koje pacijent ranije nije imao. Kod onih kod kojih su ranije otkrivena plućna i srčana oboljenja, ona se u toj fazi itekako usložnjavaju.

U domenu gastroenteroloških oboljenja, to se uglavnom manifestira gastritisima, pojačanom kiselinom, nadutošću, žgaravicom... Od psiholoških ili psihijatrijskih posljedica COVID-19 najčešća je nesanica, a kod neuroloških i oftalmoloških posljedica je oslabljen vid. Ljudi se žale na oslabljen vid, a svi koji su imali produžene simptome smanjenog okusa i mirisa ili njihovog potpunog gubitka, i dalje se žale - objašnjava Ćorović - Kuburović.

No, ljekare, kako kaže, najviše brinu kardiološki problemi, jer se radi o pacijentima koji su pod terapijom.

- Mi za kašalj možemo dati i neku biljnu terapiju, ali kardiološkim bolesnicima najčešće se uključuje sintetska terapija, oni se dugoročno prate, jer simptomi koje oni razvijaju najvjerovatnije im ostaju do kraja života.

Kad potražiti ljekara

Na pitanje, ko su češći pacijenti - mlađi ili stariji - naša sagovornica odgovara kako su jednako zastupljeni svi, s tim da mlađe osobe sa kardiovaskularnim simptomima uglavnom dolaze iz porodica u kojima stariji srodnici već imaju zdravstvene tegobe poput kardiovaskularnog i plućnog oboljenja, moždanog udara, dijabetesa...

- To su pacijenti koji imaju opterećenu porodičnu anamnezu i koji najčešće u postcovidu nanovo dobijaju neke od kardiovaskularnih ili plućnih najčešće oboljenja. Kod starijih osoba najčešće se javljaju infarkt miokarda i srčano zatajenje kao najgora komplikacija u postcovid periodu za one koji su od ranije kardiovaskularni bolesnici - naglašava doktorica.

Napominje kako se priča o COVID-19 nije zaustavila na godinu i po, koliko je trajala akutna faza infekcije.

- Rekla bih da je postcovid nešto što će nam tek pokazati svoje pravo lice. COVID-19, prema onome što smo mi ljekari mogli vidjeti, je sistemska bolest kojoj treba  pristupiti vrlo ozbiljno, seriozno i multidisciplinarno. U tu priču trebaju biti uključeni isključivo specijalisti i subspecijalisti sa ozbiljno dobrim znanjem i iskustvom. Zašto? Zato što je to zdravstveni problem koji zahtijeva puno dijagnostike (laboratorija, CT, magnetna rezonanca...).

Radi se o multidisciplinarnom pristupu kojeg treba objediniti, a potom dati jedinstven zaključak. Svima bi, a posebno mlađim i onima između 35. i 55. godine života, savjetovala da ukoliko osjete nagli umor i naglo gubljenje snage to prijave svom ljekaru, jer su upravo ti simptomi, kako smo do sada mogli utvrditi, nešto što prethodi teškom kardiološkom ishodu, odnosno takva osoba postaje teški kardiološki pacijent - zaključila je Ćorović-Kuburović.