Mnogo bure je bilo na posljednjoj sjednici 19. oktobra. Delegati su bili podijeljeni u dva tabora, jedni su bili da se odmah izabere sudija, a među kojima najviše HDZ i NiP, a drugi da se zbog nejasnoća zatraži tumačenje radnih tijela Doma naroda FBiH (SDA, SDP, DF).

VEZANI TEKST - Burno u Domu naroda FBiH: Žuljević se naljutio, napustio sjednicu, Duvnjak zatražio pauzu

"Imali su prešutni dogovor"

Na kraju, sjednica je prekinuta usljed nedostatka kvoruma i bit će nastavljena.

Jasmin Duvnjak, predsjednik Kluba Bošnjaka u Domu naroda FBiH, naglašava kako deveti sudija, prema dosadašnjem sastavu Ustavnog suda FBiH, treba da bude Bošnjak, a ne kako neki favoriziraju iz reda ostalih.

- Sve vrijeme pojedini delegati su imputirali da postoji politički dogovor između HDZ-a i SDA, a ja bih kazao kako ovdje očigledno postoji dogovor nekih drugih političkih subjekata u vezi s imenovanjem nekih kandidata za sudiju Ustavnog suda FBiH. Ne bih o imenima jer niko to nije javno objelodanio, ali očigledno je da je ovo zamjena teza i ne radi se ni o kakvom političkom dogovoru SDA-HDZ, nego sporazumu drugih političkih opcija.

To je bilo sasvim evidentno u okolnostima u kojima smo kolege Aner Žuljević, Boris Krešić i ja insistirali da se mnoge bitne stvari rastumače, da se dobiju mišljenja nadležnih radnih tijela, Ustavne komisije, Zakonodavno-pravne komisije, Komisije za izbor i imenovanje, pa da se dobije i tumačenje OHR-a i VSTV-a. Nisu to prihvatili, što znači da su sasvim očigledno imali prešutno neki dogovor, a nažalost i većinu kojom bi izglasali nešto za što smatramo da nije prihvatljivo - govori za Faktor Duvnjak.

Ponavlja kako Dom naroda treba izglasati devetog sudiju, ali da on imperativno treba da bude iz reda bošnjačkog naroda.

- U svakoj drugoj situaciji se narušava Ustav i balans koji postoji već u okviru Ustavnog suda od nastanka do danas. Ustavni sud FBiH se sastoji od devet sudija od kojih su najmanje po dva iz svakog konstitutivnog naroda i jedan iz reda ostalih. Smatramo da taj jedan iz ostalih znači bukvalno jedan, jer tu ne piše najmanje jedan. A oni (jedan broj delegata) smatraju da se ova pravna norma odnosi i na konstitutivne narode i na ostale - govori Duvnjak.

Upitali smo da li se sve vrti oko kandidata Dubravka Čampare koji se izjašnjava kao ostali.

Da se ispoštuje ustavna norma

- Nisam ovdje nijedno ime spominjao niti želim jer su to sve kvalifikovani, relevantni kandidati koji su prošli jednu zakonsku proceduru, stroge kriterije... Naši stavovi su potpuno jasni. Ovdje se ne radi o otklonu ili rezrezvi prema bilo kojem kandidatu, već o tome da želimo da se Ustavni sud popuni i da nacionalni sastav Ustavnog suda odgovara i nacionalnom sastavu FBiH, da se ispoštuje ustavna norma koja je veoma jasna.

Ukoliko bi se izabrao ostali, ko god da je on, imali bismo u sastavu tri Hrvata, dva Bošnjaka, dva Srbina i dva ostala. Ja vas pitam da li je to odraz nacionalnog sastava stanovništva FBiH? Naglašavam, izabrani sudija mora da bude najreferentniji, najkvalitetniji - govori Duvnjak.

Na sjednici su odbijeni zaključci Anera Žuljevića (SDP) i Jasmina Duvnjaka (SDA) da se prije glasanja o izboru sudije zatraži stav Ureda visokog predstavnika u vezi s procedurom glasanja o listama VSTV-a u smislu da li će se prvo izjašnjavati po abecednom redu ili po ocjeni izvrsnosti VSTV-a.

U zaključku se tražilo od VSTV-a da dopuni svoje liste sa ocjenama pojedinačnih kandidata zbog utvrđivanja relevantnosti i kriterija izvrsnosti i treće kao i da Ustavna komisija i Komisija za izbor i imenovanja Doma naroda, te OHR, daju odgovarajuće mišljenje u pogledu tumačenja odredbi koje govore o sastavu Ustavnog suda FBiH.

- Bilo mi je indikativno i poražavajuće da su kolege odbile naš zaključak, a koji bi nam mnogo pomogao da donesemo pravu validnu odluku, da nam bude mirna savjest i ispunimo svoju obavezu. Nismo imali pojedinačno glasanje. Do nastavka sjednice tražit ću mišljenje radnih tijela, a prema Poslovniku, prekinuta sjednica bi trebalo da se nastavi u roku od 15 dana, dakle, najkasnije do 2. novembra.

Nismo do kraja ozbiljno pristupili ovom pitanju. Imali smo kolegij pola sata pred sjednicu, a imamo nametnute Schmidtove amandmane na Ustav FBiH. Prema mom shvatanju politike i značaja Parlamenta, mi smo trebali u parlamentu danima sjediti i rastumačiti ove amandmane i biti mnogo spremniji svi zajedno za ovako bitne odluke koje se na njoj donose - govori nam Duvnjak i dodaje:

- Važno je da je jučer, u prvom dijelu sjednice imenovano troje sudija u Ustavni sud FBiH jer se time ojačao kapacitet Ustavnog suda u kojem sada radi osam od ukupno devet sudija što je ohrabrujuće, i sada Ustavni sud može da radi, izvršava svoja ustavna ovlaštenja, funkcioniše i da se konstituiše Vijeće za zaštitu vitalnog interesa.

Profesoru prava nije jasan način glasanja, Martinoviću jeste

Pojedine delegate posebno su iziritirale riječi predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta FBiH Tomislava Martinovića koji je kazao da nema dilema u pogledu glasanja o kandidatima za devetog sudiju Ustavnog suda FBiH jer su on i dopredsjedavajući Aljoša Čampara obavili razgovor sa predstavnicima OHR-a.

- U tom razgovoru rečeno je da idemo redoslijedom kako je to tamo navedeno. Prvo lista iz 2019. godine. Ukoliko niko od kandidata ne bi dobio potrebnu većinu, onda lista iz 2021. godine za preostali dio kandidata koji se ne ponavljaju ni na jednoj, ni na drugoj listi. Lično nemam nikakvih dilema - rekao je Martinović.

Potom je riječ zatražio delegat Boris Krešić (DF).

- Predsjedavajući, pošto ste vi rekli da je vama sve jasno i da ste vi razgovarali sa OHR-om, da ja ne bih bio tumač i glasnogovornik visokog predstavnika, zamolio bih vas, pošto je vama sve jasno, da mi sada objasnite u pogledu procedure glasanja dvije stvari, da bih kao delegat Doma naroda mogao glasati onako kako je po Ustavu i kako ja smatram.

Evo, ja sam profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Tuzli. Norma kaže da potvrđujemo jednog najviše rangiranog kandidata iz reda relevantnog konstitutivnog naroda. Ako je ovo ovako i ako se mi ovdje usaglasimo da može sada biti biran sudija iz reda ostalih, onda imamo samo jednog kandidata i nemamo se šta o ostalima izjašnjavati. Ako se odlučimo da treba birati Bošnjaka, onda vi morate nama napraviti listu rangiranih Bošnjaka, a ne da čitate sa liste odličnog Srbina, pa Hrvata, Bošnjaka, pa Srbina.

Vi nama morate dati listu Bošnjaka najviše rangiranih jer tako piše u normi. Prvo pitanje koje moramo riješiti prije glasanja jeste o kojem relevantnom konstitutivnom narodu u pogledu sudije mi glasamo? Je li to iz reda Bošnjaka, Hrvata, Srba ili iz reda ostalih? Kada se to dogovorimo, onda nam morate sastaviti listu najviše rangiranih kandidata iz reda tog konstitutivnog naroda i njih onda čitate jedan iza drugog.

Neki ovdje kažu da se plaše međunarodne zajednice, ja se ne plašim njih, već ovog Ustava ispred mene. Osim toga, predsjednik Federacije je priznao da su na listama kandidati poredani abecednim redom. Po čemu je neko pod A najviše rangiran? - pitao je Krešić, ekspert u oblasti prava.