Prijedlozi zakona o doprinosima i porezu na dohodak, dva najvažnija zakona za Federaciju BiH iz sfere fiskalne politike, trebalo bi da se 29. oktobra nađu pred zastupnicima Zastupničkog doma FBiH. Goran Miraščić, savjetnik premijera FBiH, za Faktor naglašava da je ova dva zakona potrebno donijeti kako bi se rasteretila privreda, podigla konkurentnost, stvorile pretpostavke za povećanje plaća. Međutim, sudeći prema trenutnoj političkoj atmosferi, zamjerki koje dolaze iz pojedinih stranaka, postoji vjerovatnoća da zakoni neće proći u Parlamentu FBiH.

Opozicija je već najavila da neće podržati predložene zakone o doprinosima i porezu na dohodak. Iz SBB-a, koalicionog partnera, imaju zamjerke na oporezivanje dividende, ali i ukidanje ugovora o djelu. Tu je i sve evidentnije neslaganje HDZ-a, koji čini parlamentarnu većinu, sa oporezivanjem nagradnih igara i igara na sreću, čiji je dobitak ispod 100 KM.

Gubimo 160 miliona godišnje zbog ugovora o djelu

- Vlada FBiH neće odustati od oporezivanja dividende. Nešto o čemu se može razgovarati, to je šta je sa akumuliranom dividendom do 31. decembra 2018. godine s obzirom na to da nema retroaktivne primjene nijednog principa. Mislim da barem što se toga tiče ima prostora za razgovor. Što se tiče ostalih vrsta aranžmana, (ugovor o djelu), a ne radnog odnosa, tu Vlada FBiH neće odustati od pune stope oporezivanja s obzirom na to da mi po ugovorima o povremenim, privremenim poslovima, autorskim djelima, gubimo sigurno nekih 160 miliona KM godišnje, i onda to ne ide u prilog radnicima kojima ti ugovori znaju trajati dugi niz godina. Znači, mi u suštini sada smanjujemo manevarski prostor za neformalni sektor ekonomije. Ovi zakoni su dobar korak u pravcu čišćenja samog tržišta rada - naglašava Miraščić.

Osvrnuo se i na oporezivanje dobitaka od igara na sreću ispod 100 KM.

- Dobici od igara na sreću su oporezivi. I ovdje se samo sada predviđa i oporezivanje dobitaka i ispod 100 KM i to na razliku, dobitak, minus ulog. Ta razlika se mora oporezovati jer to je također vrsta dohotka i kao takva podliježe porezu na dohodak. Zakon o doprinosima i porezu na dohodak je jako bitno donijeti s obzirom na to da su ovo najvažniji zakoni iz sfere fiskalne politike, a mi kao zemlja smo ograničeni sa instrumentima makroekonomske politike - govori Miraščić.

Dodaje da je Federacija jedna od rijetkih teritorija koja još ima neoporezive naknade, odnosno, naknade koje nemaju karakter plaće i kao takve nisu oporezive.

- Ukoliko se ovi zakoni ne donesu u narednih desetak dana, skoro je pa nemoguće da stupe na snagu od početka obračunskog perioda, odnosno, 1.1.2020. godine, kako je predviđeno. Jednostavnim riječnikom, gubili bismo još jednu godinu. Zakon o doprinosima i porezu na dohodak su nam neophodni da bismo povećali stepen konkurentnosti privrede kroz rasterećenje poslodavaca, odnosno, da bismo otvorili dodatni prostor za povećanje realnih plaća. Dakle, ukoliko rasteretimo poslodavce, mi već vidimo da oni povećavaju plaće, što prirodnim putem zbog rasta ekonomije, što vještačkim, jer ih je strah odlaska radnika - govori Miraščić i dodaje:

- Dakle, otvaramo mogućnost da povećamo plaće, a što će voditi povećanju potrošnje. Rasterećenje privrede će voditi povećanju konkurentnosti privrede, samim tim novim zapošljavanjima, ekonomskom rastu, odnosno, zahuktavanju poslovnog ciklusa. Dakle, samo uz rasterećenje privrede i uz značajne investicije u putnu, energetsku infrastrukturu, mi možemo održati postojeći ekonomski rast u ovoj situaciji kada imamo usporavanje globalne ekonomije - podvukao je Miraščić.

Vlada FBiH hoće da oporezuje i stipendije

Razgovarali smo i sa Elvirom Karajbićem (SDP), zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

- Što se tiče Kluba SDP-a, mi smatramo da je riječ o dva pljačkaška zakona. Prije svega, Vlada FBiH na neki način evo četvrti put pljačka radničku klasu u svom mandatu. Poznato vam je da je donesen sramni Zakon o radu, gdje je pojednostavljeno davanje otkaza i gdje su prekinuti kolektivni ugovori, odnosno, ničim se ne definiše minimalna plaća radnicima. Prvo, Vlada je sa usvojenim amandmanima na Prijedlog zakona o dohotku povećala stopu poreza s deset na 13 posto. Zato je pljačkaški, zatim iz razloga što sve do sada što je bilo neoporezivo topli obrok, prijevoz, Vlada oporezuje - govori Karajbić.

Naglašava da Vlada FBiH novim zakonskim rješenjima oporezuje i stipendije iznad 300 KM.

- Oporezuje čak i rad učenika na praksi ukoliko im osoba kod koje imaju praksu da veći iznos mjesečno od 150 KM. Čak se ovim zakonom oporezuje i šteta. Ukoliko imate sudsku presudu, ako vam je neko načinio štetu i ukoliko sud presudi u vašu korist da vam neko treba isplatiti štetu veću od pet prosječnih plaća u FBiH, Vlada i to želi da oporezuje. Zbog toga je ovo pljačkaški zakon i Klub SDP-a ga neće podržati - rekao je Karajbić.

Upitali smo Karajbića da li je za to da se ne oporezuju dobici u igrama na sreću ispod 100 KM.

- Prije svega treba oporezovati priređivače igara na sreću. Znači, vlasnike kladionica. I treba biti ograničen broj uplatnih mjesta kladionica - mišljenja je Karajbić.

Zatražili smo i komentar Ismeta Osmanovića (SDA), zastupnika Zastupničkog doma FBiH o predloženim zakonima.

- Smatramo da se radi o reformskim zakonima, da su oni korisni i dobri. Tu i tamo ima nekh finesa koje se mogu i trebaju popravljati, ali u cjelini mislim da se radi o dobrim zakonima. Naravno da treba vidjeti i precizno izračunati posljedice da se ne bi desilo da vanbudžetski fondovi, prije svega Fond PIO, bude zakinut. Da li će koalicioni partneri SBB i HDZ podržati ove zakone, ja to u ovom trenutku ne znam, ali ako ne podržavaju, onda treba da ponude alternativu - kategoričan je Osmanović.

Pričali smo i sa Almom Kratinom, šefom Kluba DF-a u Zastupničkom domu FBiH, stranke koja čini parlamentarnu većinu u ovom domu.

- Znamo kako je završila prošla sjednica, ja nemam saznanja da se nešto desilo što se tiče političkih dogovora, u vezi s uspostavljanjem neke većine u Domu naroda, što odmah umanjuje smisao svega što se i u Zastupničkom domu radi. Jer, ako nema prohodnosti za ovu vrstu zakona, ne znam... Nismo imali neke konsultativne sastanke - govori Kratina.

Nažalost, ovi zakoni su najmanje bitni

Upitali smo da li se stiče utisak da je više ruku protiv, nego za donošenje zakona.

- Pa ne bih rekla čak ni da je više ruku protiv. Ovdje je sada generalno, možda i stvar neke trgovine. Ima tu vjerovatno pozadine. Mislim da se radi o nekom taktiziranju. Svi su svjesni da ti zakoni trebaju ići i da smo se mi obavezali, kada smo stavili potpis na Reformsku agendu. Ti zakoni su već 2016. trebali među prvima da dođu na dnevni red. To je nešto u šta se mora ići, ali mislim da je ovdje generalno refleksija cjelokupne političke situacije i ovoga što se dešava u Domu naroda. Ne može se posmatrati samo federalni nivo izdvojen iz svega što se dešava na državnom. To je sve princip spojenih posuda. Nažalost, ovi zakoni su najmanje bitni - rekla je Kratina.