- Iznos rebalansa Budžeta je nešto više od pet milijardi KM, što čini povećanje od 11,2 posto, odnosno povećanje od 554 miliona maraka. Utvrđivanje rebalansa Budžeta je osnov za implementaciju utvrđenog Prijedloga zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica, a osnov je za uspostavljanje Fonda za stabilizaciju privrede a i samog garantnog fonda koji Vlada planira uspostaviti pri Razvojnoj banci – kazao je Miraščić.

Istakao je da se kompletan prvi set ekonomskih mjera, koji ima namjeru da ublaži prvog udara na ekonomiju, sastoji od fonda za stabilizaciju privrede, od Garantnog fonda pri Razvojnoj banci, a da je osnov za sve bio rebalans Budžeta.

- Predviđanja stručnjaka su da će ovaj udar imati veće negativne ekonomske posljedice ne samo od krize 2008/2009. godine već i od velike depresije od 1929/1932. godine. Imamo kompletan poremećaj  u lancima snabdijevanja, imamo pad ponude i potražnje a sve to uzrokovano koronavirusom. Predviđamo da će se glavni udar završiti u prvom polugodištu ove godine i pretpostavke koje smo uzimali za budžet su predviđali pad budžetskih prihoda za 470 miliona KM – kazao je Miraščić.

Miraščić je kazao da su se budžetski rashodi povećali za nešto više od 588 miliona KM.

- Osnova u ovom povećanju leži u uspostavljanju Fonda za stabilizaciju privrede koji iznosi 500 miliona KM i koji će se implementirati na osnovu zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i imamo transfer prema nižim nivoima vlasti, prema kantonima u iznosu od 200 miliona KM, imamo dodatnih 20 miliona KM za funkcionisanje garantnog fonda pri Razvojnoj banci – pojasnio je Miraščić.

Fond za ublažavanje negativnih posljedica će funkcionisati, kako je pojasnio Miraščić, tako da svi oni privredni subjekti koji su imali pad prometa u odnosu na prosjek prva dva mjeseca ove godine od 20 i više posto imaju pravo na subvenciju na minimalnu plaću koja je 411 KM i doprinose oko 245 KM.

Kazao je da će se na ovaj način pomoći uposlenicima firmi.

- Sve one firme koje zadovolje uslove, svi privredni subjekti, uzimajući u obzir i specifičnosti pojedinih zanimanja, svi će se kvalifikovati za korištenje subvencija iz Fonda za stabilizaciju privrede – kazao je Miraščić, dodajući:

- Ovo je samo prvi set mjera koje su nam neophodne da bi prebrodili narednih nekoliko mjeseci dok ne dođe do smanjenja ograničenja koje su trenutno na snazi. Smatramo da je najveći dio ovog ekonomskog pada, ekonomske stagnacije, cikličnog, jako ograničenog karaktera i kada se ove mjerepovuku očekujemo da će se dobar dio ekonomije probuditi međutim za druge stvari procjene sve govore da će biti potrebno 18 do 24  mjeseca da bi se vratili na stepen ekonomskog rasta koji smo imali prije ove pandemije, prije otprilike mjesec i po dana. 

Federalna ministrica okoliša i turizma i predsjednica Koordinacionog odbora za stablizaciju privrede i sanaciju negativnih posljedica pandemije u FBiH Edita Đapo kazala je da je Bosna i Hercegovina dobila pohvale Svjetske zdravstvene organizacije zbog restriktivnih mjera koje je poduzela u suočavanju s pandemijom koronavirusa.

Đapo je istakla da je broj zaraženih osoba starijih od 65 i mlađih od 18 godina najmanji u Bosni i Hercegovini, što znači da su krizni štabovi i civilne zaštite donosili dobre odluke, ali ističe težak udar na ekonomiju, zbog čega je Vlada FBiH smislila plan pomoći za sve one koji su pogođeni, tačnije kompanijama čiji je promet manji za 20 posto.

Krizni štab za ekonomiju, prema njenim riječima, se redovno sastaje i razmatra sve dopise, amandmane i prijedloge, ali nastoji uspotaviti dijalog i sa Savezom samostalnih sindikata i Udruženjem poslodavaca.

- Vlada je dala korektnu ponudu da se socijalni partneri dogovore da sami izdefinišu sporazum koji bi Vlada potpisala, a onda bi se išlo u izmjene i dopune Zakona o radu. Pregovori su bili teški i zahtjevi i nisu urodili plodom. Nadali smo se da će se Savez samostalnih sindikata, koji predstavlja radnike u javnoj upravi i sektoru, solidarisati s radnicima iz privatnog sektora i da će omogućiti da poslodavci u realnom sektoru imaju flaksibilniji odnos, a sve u cilju očuvanja radnih mjesta - kazala je Đapo.

Dodala je da, s obzirom da dogovor između socijalnih partnera nije postignut, Vlada FBiH mora biti odgovorna i donijeti određene izmjene i dopune Zakona o radu koje će se naći na narednoj sjednici, koja je zakazana za utorak. 

Amir Zukić, ministar razvoja, poduzetništav i obrta Federacije BiH kazao je da svaka kriza predstavlja određenu šansu za neka poboljšanja, a to se posebno odnosi na restruktuiranje privrede. 

- Mi prije svega moramo pripremiti mjere za izvozno orijentisane firme, firme koje mogu osigurati kompenzaciju za robu koju uvozimo i sve one koje svoje proizvodne programe mogu prilagoditi tržištu, da to učine na što bolji i brži način. Tu prije svega mislim na Garantni fond koji treba da u startu da osigura  oko 500 miliona KM – kazao je Zukić.

Kazao je i da je potreban drugačiji „lakši ambijent" kada je u pitanju fiskalna politika, i da je sada dobro vrijeme da Vlada i parlamenti razmotre usvajanje zakona kojim bi se postigla olakšanja po pitanju fiskalnih opterećenja. Kazao je i da je potrebno nastaviti proces digitalizacije, koji je započet ali koji je trenutno u zastoju.