Zloupotreba ličnih dokumenata i lažno prijavljivanje građana BiH za glasanje putem pošte bili su jedna od glavnih tema uoči Općih izbora. Centralna izborna komisija (CIK) je određeni broj prijavljenih zloupotreba dokumentovala i proslijedila Tužilaštvu BiH, a epilog tih prijava još nismo dobili.

Ono što jesmo dobili jeste gotovo 78.000 registriranih birača za glasanje putem pošte, što je gotovo dvostruko veći broj u odnosu na Opće izbore 2014. godine, kada je registrirano 42.000 glasača koji su poštom dostavili svoje glasačke listiće.

Protekli Opći izbori bili su ujedno i rekordni po broju registriranih birača za glasanje putem pošte, pretekavši čak i brojku iz 2002. godine, kada je za taj vid glasanja registrirano oko 59.000 birača.

Najveći broj zloupotrijebljenih ličnih podataka i lažnih prijava registrirano je za glasanje putem pošte iz Srbije i Hrvatske, što se direktno odrazilo i na ukupan broj registriranih birača u tim državama. Tako je, primjera radi, prije četiri godine putem pošte iz Hrvatske glasalo 9.000 birala, dok je za posljednje Opće izbore registrirano njih 24.000. To se direktno odrazilo ponajviše na izborne rezultate dvije političke opcije, SNSD-a i naročito HDZ-a BiH, koji se pohvalio ostvarivanjem "historijskog rezultata".

Za Dragana Čovića su putem pošte, prema posljednjim podacima CIK-a, glasala 4.123 birača, dok je, poređenja radi, pobjedniku Željku Komšiću pripao 1.461 glas.

Dominira HDZBiH i kada su u pitanju glasovi putem pošte za Parlamentarnu skupštinu BiH. Toj stranci je pripalo 3.996 glasova, što je više nego dvostruko bolji rezultat od prve sljedeće stranke po broju glasova, SDA, kojoj su pripala 1.834 glasa.

SNSD je za isti nivo vlasti putem pošte dobio 2.652 glasa, u odnosu na konkurenta SDS kojem je pripalo 1.347 glasova.

HDZBiH je dominantan i po broju glasova pristiglih putem pošte za Parlament FBiH. Čak 3.964 takva glasa su za sada evidentirana na njihovom kontu. Usporedbe radi, u SDA su prikupili 1.833 takva glasa, a SDP 791.

Rekord je, kada su kantonalne skupštine u pitanju, postavljen u Srednjobosanskom kantonu. Koalicija okupljena oko HDZ-a BiH je za taj nivo vlasti dobila čak 2.008 glasova putem pošte. S druge strane, SDA je dobila 329, SDP 91, a koalicija okupljena oko HDZ-a 1990 43 glasa.

Razlika u odnosu na broj glasova putem pošte na kontu HDZ-a BiH u odnosu na ostale stranke primjetna je i u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje su prikupili 509 takvih glasova, te u Kantonu 10, gdje se brojač zaustavio na 337 glasova.

I u Zeničko-dobojskom kantonu je ta stranka dobila najveći broj glasova putem pošte, njih 284, što je mnogo više u odnosu na sve ostale stranke.

U Zapadnohercegovačkom kantonu, u kojem uvjerljiva pobjeda HDZ-a BiH nije upitna, nije bilo potrebe za prikupljanje glasova iz inostranstva. Blok stranaka okupljenih oko HDZ-a BiH je prikupio 98 glasova putem pošte, dok je HSPBiH prikupio 100 glasova.

Prostor za racionalnu sumnju u vjerodostojnost i legalnost ovih brojki glasova iz inostranstva koji su pristigli putem pošte, prije svih na konto HDZ-a BiH, zaista postoji i Tužilaštvo BiH bi trebalo što prije poduzeti adekvatne aktivnosti na provjeravanju dostavljenih prijava te eventualnom sankcioniranju odgovornih za bilo kakve zloupotrebe.