Ovu informaciju, najavio je i predsjednik SDA Bakir Izetbegović u razgovoru za FTV, kazavši da medijacija dužnosnika EU za izmjene Izbornog zakona u BiH još uvijek nije završena te da očekuje još jedan pokušaj da se stvari na tom terenu pokrenu.

VEZANI TEKST - Džaferović: Kandidatski status BiH bio bi poruka da region neće pasti pod novu gvozdenu zavjesu

Međutim, iako će se još jednom pokušati razgovarati o izmjenama Izbornog zakona BiH, fokus sastanaka neće biti na ovoj temi, jer je već kasno da se uradi bilo šta s obzirom da je Centralna izborna komisija BiH već raspisala Opće izbore za 2. oktobar.

Visokorangirani zvaničnici EU-a zatražit će još jednom od bh. političara, a prvenstveno predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i HDZ-a BiH Dragana Čovića da urade sve kako bi se otklonile postojeće blokade u funkcioniranju kako institucija na državnom, tako i na federalnom nivou, te da stvore uvjete za usvajanje budžeta Bosne i Hercegovine.

Od bh. političara bit će zatraženo da urade sve kako bi se stvorile pretpostavke za dodjeljivanje kandidatskog statusa našoj zemlji.

Prije dva mjeseca, na hitnoj sjednici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH osam delegata iz SNSD-a i HDZ-a BiH odbilo je da se na dnevni red uvrste tri zakonska rješenja koja su ključna za napredak Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji, odnosno za dobijanje kandidatskog statusa. U pitanju su Zakon o sprječavanju sukoba interesa u institucijama Bosne i Hercegovine, te izmjene i dopune Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću Bosne i Hercegovine i Zakona o javnim nabavkama.

Nekoliko dana prije ove sjednice, sa članovima Predsjedništva BiH razgovarala je njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock. Tokom sastanaka predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović je istakao da će naša država ispuniti uvjete koje je postavila Evropska komisija za dobijanje kandidatskog statusa, na što mu je Milorad Dodik odgovorio da mu to neće proći. To se i pokazalo na sjednici Doma naroda kada su delegati iz njegove stranke udruženim snagama sa Čovićevim odbili da usvoje zakone potrebne za dobijanje kandidatskog statusa. 

U martu ove godine, tada u funkciji predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je pismo čelnicima Evropske unije, naglasivši da bi dodjela kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini ojačala sigurnost i suverenitet ove zemlje.

- Potpuno sam svjestan, kako je Europska komisija u svome Mišljenju o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji istakla 14 ključnih prioriteta koji imaju za cilj dovođenje zemlje u sposobnost da ostvari kandidatski status, a onda nakon obavljenog pregleda napretka otvori EU pregovarački proces po klasterima i novoj metodologiji. Dio ključnih prioriteta je ostvaren, dok drugi dio još uvijek, nažalost nije.

VEZANI TEKST - Udruženi SNSD i HDZ odbili raspravljati o zakonima ključnim za kandidatski status BiH u EU

Međutim, ako uzmemo u obzir da bi se dodjelom kandidatskog statusa Bosni i Hercegovini stvorio novi ambijent i dala još jedna potvrda o nepodjeljivosti i suverenosti moje zemlje, onda bi to svakako imalo svoj niz pozitivnih efekata  na sveukupnu sigurnost i stabilnost BiH, a time i cjelokupnog regiona Zapadnog Balkana”, napisao je Komšić u pismu predsjedniku Vijeća EU Charlesu Michelu, predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, visokom predstavniku EU za sigurnost i vanjsku politiku Josepu Borellu te komesaru za proirenje i pooitiku susjedstva Oliveru Varhelyiju.

-Naravno, kandidatski status ne znači i automatsko pokretanje pregovaračkog procesa. To ostavlja dovoljan period vremena da se nakon obavljenog pregleda napretka istaknu uvjeti kojim bi se Bosna i Hercegovina dovela u stanje da kvalitetno i bez unutarnjih blokada uđe u proces pregovora sa Evropskom unijom ispunjavajući kriterije iz Kopenhagena. U tom periodu, treba učiniti niz reformi, kako bi Bosna i Hercegovina bila osposobljena za pregovarački proces. Među njima su svakako reforma ustava, odnosno političkog sistema u cilju postizanja demokratizacije društva i standarda ljudskih prava. Ključno je otkloniti sve etničke podjele koje uzrokuju različite političke blokade, kako bi državne institucije mogle dovoljno brzo i efikasno obavljati svoj reformski posao - naveo je Komšić u pismu.

Nacrt budžeta za 2022. godinu još uvijek nije završen, a da bi bio usvojen mora proći Vijeće ministara, Predsjedništvo BiH, Zastupnički dom Parlamenta BiH i Dom naroda Parlamenta BiH.