Ovaj zakon predložio je Klub zastupnika SNSD-a, a predviđa da gradonačelnika Istočnog Sarajeva biraju građani na općim neposrednim izborima, na period od četiri godine u skladu sa izbornim propisima.

Podsjećaju da se u svim lokalnim zajednicama RS-a gradonačelnik, odnosno načelnik općine bira neposredno, dok se jedino u gradu Istočno Sarajevo izbor gradonačelnika vrši većinom glasova ukupnog broja odbornika Skupštine grada u skladu sa izbornim zakonima RS-a i BiH. Istočno Sarajevo je jedini grad u RS-u, koji u svom sastavu ima više općina, a njegovo funkcionisanje određeno je zakonskim odredbama usvojenim još 1993. godine, a posljednji put mijenjanim 2005. godine.

Kako se navodi, apsurdna činjenica je da se u osnovnom tekstu zakona navode lokalne zajednice koje su danas teritorijalno izvan tog bh. entiteta. Na dnevnom redu sjednice Narodne skupštine RS-a je još 15 tačaka, među kojima i prijedlozi izmjena Izbornog zakona RS-a, na prijedlog Kluba zastupnika SNSD-a, te zakona o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje autoputa i gasovoda dionice Vukosavlje - Brčko i Brčko - Rača, također po hitnom postupku te između ostalog, zakoni o inspekcijama i štrajku. Tokom rasprave mogli su se čuti oprečni stavovi o ovom pitanju.

U raspravi je učestvovala i potpredsjednica NSRS-a Sonja Karadžić-Jovičević.

-Ponovo izražavam žaljenje što ne postoji kategorija "pravi navod". Ne želim nikoga da podržavam ili kudim za ono što su rekle kolege između moja dva obraćanja. Hoću da vam prenesem prijedlog iz jedne prelijepe poruke koju sam dobila, a to je, kad već mijenjamo neke stvari, oko grada srpsko (istočno) Sarajevo, hajte da probamo i da razmislimo o tome da mu primijenimo ime. Recimo, u smislu ovog prijedloga što se ne bi zvalo "Sarajevo Republike Srpske". Pa neće biti ni istočno Sarajevo, većinom smješteno na jugu i na sjeveroistoku, evo neće biti ni srpsko pa da nekome smeta, da razmislimo ili da mi donesemo prijedlog koji ćete vi vjerovatno odbaciti, nek' se zove "Sarajevo Republike Srpske" - kazala je  Karadžić-Jovičević.

Podsjećanja radi, upravo njen otac, osuđeni ratni zločinac Radovan Karadžić je na sjednici Narodne skupštine RS-a 12. maja 1992. godine predložio, a zastupnici usvojili šest strateških ciljeva srpskog naroda u Bosni i Hercegovini. Među njima i onaj koji se odnosi na grad Sarajevo. 

1. Državno razgraničenje od druge dvije nacionalne zajednice

2. Koridor između Semberije i Krajine 

3. Uspostavljanje koridora u dolini rijeke Drine, odnosno eliminisanje Drine kao granice između srpskih država,

4. Uspostavljanje granice na rijekama Uni i Neretvi,

5. Podjela grada Sarajeva na srpski i muslimanski dio i uspostavljanje u svakom od dijelova efektivne državne vlasti

6. Izlaz Republike Srpske na more

Ovih šest strateških ciljeva je označilo početnu tačku kojom je oblikovan ostatak rata. Najužasniji zločini su počinjeni nakon usvajanja ciljeva u "Srpskoj Skupštini". Oni su kasnije elaborirani i nadograđivani Direktivom 4 i Direktivom 7 koju je Vojsci RS-a izdao tada predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić nekoliko sedmica prije pada Srebrenice i Žepe i počinjenog genocida.