Kazao je ovo Mensur Šehagić, član Komisije za koncesije BiH.

Rješavanje spora zatražio je Ustavni sud BiH dajući Komisiji za koncesije BiH rok od tri mjeseca, koji je istekao. Na ovom je pitanju radila zajednička komisija sačinjena od četiri člana državne Komisije za koncesije i tri člana Komisije za koncesije RS-a.

Milomir Amović, zamjenik predsjedavajućeg Komisije za koncesije BiH, rekao je da nisu uspjeli u zadatom roku donijeli odluku.

VEZANI TEKST - Ne mogu o detaljima: Komisija za koncesije BiH počela rješavati spor zbog hidroelektrana na Drini

Pojasnio je da sjednica zajedničke komisije 27. oktobra nije ni održana jer nije bilo kvoruma. Odsutan je bio Mensur Šehagić za kojeg Amović tvrdi da od početka nije imao povjerenja.

- Obavijestili smo Ustavni sud BiH. Tražili smo da nam produže rok ili ako oni mogu da ovo riješe, neka uzmu i rješavaju – rekao je Amović.

On je ustvrdio da su bili blizu rješenja koje bi zadovoljilo obje strane u postupku, ali nije želio reći kojeg.

No Šehagić ističe da se prijedlog bio da se predmet vrati i da se Vijeće ministara Bosne i Hercegovine izjasni o gradnji hidroelektrana na Drini, "da nađe nadležno ministarstvo". S druge strane, kazao je Šehagić, njegov je prijedlog bio da uopće ne počinju s radom jer Komisija za koncesije BiH treba imati sedam članova, a ima četiri, pri čemu ne zadovoljava ni teritorijalnu ni nacionalnu zastupljenost.

Istovremeno, i ta zajednička komisija koja je radila na predmetu hidroelektrana na Drini ima sedam članova, od čega šest sa teritorije RS-a i jednog iz FBiH, i to pet Srba i po jednog Bošnjaka i Hrvata pa se javila sumnja u objektivnost.

Stoga je Šehagić pred Ustavnim sudom BiH pokrenuo upravni spor zbog sastava zajedničke komisije.

- Osim toga, u Komisiji za koncesije BiH nema ni sekretara, niko nije pravnik, sve je bilo zbrda-zdola. Toliki je pritisak bio na nas da sam ja završio u Hitnoj pomoći i na bolovanju. Rješenje o komisiji zatekao sam na stolu, bez konsultacija, i nisam ga dobio službeno. Poslali su neke stare dokumente. Tek nekoliko dana pred posljednju sjednicu su kompletirali dokumentaciju. Znači, ostalo je pet-šest dana da se ozbiljno time pozabavimo – upozorio je Šehagić.

Dodao je da Komisija za koncesije BiH nema predsjednika i da Amović kao zamjenik nema ovlaštenja da bira komisiju.

VEZANI TEKST - Kamen temeljac na Drini mimo države BiH: Zaštita će se, ako bude trebalo, tražiti i od međunarodnih institucija

U međuvremenu je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Staša Košarac poništio konkurs za izbor novih članova Komisije za koncesije BiH, a Šehagić je ustvrdio da se godinama priprema teren da nema Komisije.

Sada se čeka šta će reći Ustavni sud BiH i hoće li oni okončati spor zbog hidroelektrana na Drini.

Spor između Bosne i Hercegovine i entiteta RS je nastao jer su institucije RS-a mimo institucija države donijele odluke o dodjeli koncesija u projektu izgradnje hidroelektrana na Drini, u kojem učestvuju susjedna Srbija i bh. entitet RS.

Planirana je serija od tri hidroelektrane na gornjoj Drini: HE Buk Bijela, HE Foča i HE Paunci, zbog čega je osnovano zajedničko preduzeće Gornja Drina u vlasništvu Elektroprivrede RS-a (49 posto) i Elektroprivrede Srbije (51 posto). Premijer bh. entiteta Republika Srpska Radovan Višković i premijerka Republike Srbije Ana Brnabić su sredinom maja ove godine položili u Foči kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane Buk Bijela.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti ovakvog ponašanja RS-a su Ustavnom sudu BiH uputila 24 zastupnika Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Tada je zatraženo i donošenje privremene odluke kojom bi Ustavni sud zabranio primjenu osporenih akata, a time i izgradnje. No privremena odluka nije donesena upravo jer spor nije konačno riješen.