U toku je globalno preslagivanje monetarne politike, Sjedinjene Američke Države su početkom ovog mjeseca referentnu kamatnu stopu podigle za pola procentnog poena, što je najagresivniji potez Centralne banke SAD-a do sada u njenoj borbi protiv inflacije koja je dostigla 40-godišnji maksimum.
Istovremeno, o sličnom potezu poput ovog kojeg je povukla najjače ekonomija svijera razmišlja i Evropska centralna banka. Kakve posljedice mogu biti po ekonomiju Bosne i Hercegovine, pogotovo u dijelu koji se odnosi na eventualnu promjenu visine kamatnih kreditnih stopa, što najviše zanima naše građane?
- Logično je da povećaš cijenu novca da smanjiš inflaciju. Mora se znati da referentne kamatne stope ne mogu biti negativne, to je jednostavno neprirodno. Kada položiš novac u banku, očekuješ da iznos raste, a sada smo imali situaciju na globalnom nivou da se smanjuje.
Naše kamatne stope donose se slobodno, na osnovu ponude i potražnje. U BiH nemamo referentne kamatne stope koje reguliše neka institucija. Nije isključeno da će banke u nekim slučajevima potegnuti za dizanjem kamata, ali to bi se radilo radilo o izuzecima, a ne pravilu - izjavio je za Faktor Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH.
VEZANI TEKST - Kutle: Ne očekuje se ponašanje kamatne stope u skladu sa inflacijom
Mahmuzić ističe kako je inflacija u BiH, koja je prema posljednjim pokazateljima dostigla dvocifreni iznos, posljedica dešavanja na globalnom nivou.
- Inflacija u BiH posljedica je prelijevanje inflacije iz Evropske unije i svijeta. Agresija Rusije na Ukrajina i posljedice dvogodišnje pandemije koronavirusa ubrzali su rast inflacije u svijetu i sada osjećamo njene posljedice u BiH - naglašava Mahmuzić.
Najnovije
Najčitanije
Na vrh