Zbog kašnjenja u radovima za nekoliko godina, bio je prislijen reagovati i makedonski premijer Zoran Zaev, pa je tako razgovarao sa predstavnicima Ambasade Kine u Skoplju, izvođačem radova, kineskom kompanijom Sinohydro, makedonskim podizvođačima...

Negativne posljedice ugovora

Bilo je grešaka u projektu autoputa Kičevo - Ohrid, zbog čega je bilo neophodno promijeniti čitavu trasu pa su tako i radovi obustavljeni tokom 2017. godine.

Marko Panovski, istraživač u Institutu za demokratiju "Societas Civilis" – Skoplje, nedavno je kazao da je izgradnja autoputeva u Sjevernoj Makedoniji bila štetna po interese javnosti mimo korupcije i da se efekti njihove izgradnje uz pomoć kineskih zajmova dodijeljenih kineskoj kompaniji Sinohydro još osjećaju.

- Dok je prvi autoput sada dovršen, vremenski okvir za Kičevo - Ohrid prekoračen je za nekoliko godina sa trenutnim napretkom od 65 posto. Očekivani troškovi za izvođenje ovog projekta daleko su premašili prethodne procjene troškova za više od 150 miliona eura - kaže Pankovski.

Imajući na umu sve negativne posljedice takvih ugovora, nije ni čudo što se sačinjavaju iza zatvorenih vrata i bez odgovarajuće kontrole ili parlamenata ili civilnog društva. Čak i kada postoje posebna pravila koja osiguravaju fer konkurenciju i transparentnost, ona se zaobilaze posebnim zakonom, ističu Wouter Zweers i Frans-Paul van der Putten, istraživači u Clingendaelu, Holandskom institutu za međunarodne odnose i koautori izveštaja na ovu temu.

- Tako nastaje manjak odgovornosti koji vladini službenici mogu da koriste zarad privatne dobiti. U slučaju autoputeva u Sjevernoj Makedoniji, prisluškivanja koja su procurila ukazuju na koruptivne prakse službenika koji razmatraju direktna nedozvoljena plaćanja od strane kineske kompanije koja sprovodi projekat.

Bez poštenih javnih tendera, podizvođači se ne biraju na bazi kvaliteta i cijene njihove ponude, već prema političkim afinitetima ovih kompanija ili njihovih vlasnika - navode oni.

Ulaganja podstiču korupciju u regionu

Institut za sigurnosna istraživanja Evropske unije sa sjedištem u Parizu (EUISS), čije analize prate Evropska komisija i drugi organi EU-a, tvrde da kineska ulaganja u infrastrukturu na Zapadnom Balkanu podstiču ionako proširenu korupciju u regionu.

Ovu tvrdnju obrazlažu podacima da su dosadašnje kineske investicije u puteve i željeznice od 5,5 milijardi eura došle u Makedoniju, Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru i Srbiju tako što su "kineske kompanije dobijale ugovore direktno od vlada, a ne preko tendera koji nalažu nadmetanje" više firmi.

- Zapadnobalkanske zemlje, kako se ukazuje, "često su morale da donose posebno uobličene zakone za kineske projekte da bi udovoljile zahtjevima Pekinga da se ugovori prave direktno s vladama, što stvara nejasne praznine i izuzetke u zakonima i odlaže usaglašavanje regiona sa pravilima i standardima EU-a" - navodi se u analizi.