open-navfaktor-logo
search
Situacija izmiče kontroli
Mediji u RS-u objavili puni identitet zaštićenog svjedoka, šta čeka Tužilaštvo BiH?
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije reagiralo na prošlosedmičnu najavu Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih lica entiteta RS da će objaviti spisak svjedoka koji su svjedočili u predmetima ratnih zločina protiv osoba srpske nacionalnosti.
21.09.2020. u 19:49
get url
text
get url
text

Ova prijetnja Republičkog centra, odnosno njenog direktora Milorada Kojića uslijedila je nakon što su aktuelizirane optužbe na račun premijera entiteta RS-a Radovana Viškovića o njegovoj ulozi u prikrivanju ratnih zločina.

Ohrabreni šutnjom iz Tužilaštva, mediji u Republici Srpskoj ekspresno su krenuli sa realizacijom Kojićeve prijetnje.

Nakon što je Glas Srpske objavio članak u kojem je objavio inicijale i mjesto prebivališta zaštićenog svjedoka M-16 u predmetu "Josipović i drugi", koji je pred Sudom BiH svjedočio da mu je Višković nudio novac za prekopavanje masovnih grobnica u Milićima, mediji u RS-u, uključujući i RTRS su danas otišli korak dalje, objavivši puno ime i prezime osobe za koju tvrde da je zaštićeni svjedok!

VEZANI TEKST - Milorad Kojić prijeti svjedocima, mediji u RS-u otkrivaju identitet osobe koja je optužila Viškovića

Članak u kojem je naveden puni identitet svjedoka u popodnevnim satima danas objavio je portal Banjaluka.net, odakle ga je prenio i RTRS.

Mediji u Republici Srpskoj na ovaj način direktno su doveli u opasnost zaštićenog svjedoka.

U tome zasigurno veliku odgovornost ima i državno Tužilaštvo, jer je za razliku od situacije kada naprimjer glavna državna tužiteljica Gordana Tadić umisli prijetnje iz Zimbabvea, a Tužilaštvo se ekspresno oglasi saopćenjem za javnost, ovoga puta na vrlo konkretne prijetnje zaštićenim svjedocima bilo kakva reakcija Tužilaštva izostala.

Podsjetimo, otkrivanje podataka o identitetu ili informacija koje mogu dovesti do otkrivanja identiteta zaštićenog svjedoka krivično je djelo propisano Krivičnim zakonom BiH.

- Ko neovlašteno drugome saopći, preda ili preduzme drugu radnju s ciljem otkrivanja podataka o identitetu ili informacija koje mogu dovesti do otkrivanja identiteta lica koje je pružilo dokaz ili treba pružiti dokaz pred institucijama BiH, a koje se po zakonu ne smiju objaviti ili su odlukom Suda BiH ili od strane ovlaštenog lica proglašene tajnim podacima, kaznit će se kaznom zatvora od tri mjeseca do tri godine – glasi član 240. stav (1) Krivičnog zakona BiH.

Nažalost, u dosadašnjoj praksi, kazne za ovakva djela bile su preblage, u svim slučajevima su izricane uvjetne osude, pa je takva blaga kaznena politika poslužila je kao dodatni podsticaj onima koji objavljivanjem identiteta zaštićenih svjedoka nastoje utjecati na epilog suđenja.

VEZANI TEKST - Misija OSCE-a u BiH o najavama iz RS-a: Objavljivanje imena svjedoka je prijetnja njihovoj sigurnosti

Da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine na čelu sa Gordanom Tadić radi ono što mu je posao, Kojiću ne bi padalo na pamet ni da se našali sa otkrivanjem identiteta zaštićenih svjedoka.

Pitanje je da li će iz ove pravosudne institucije, čiji nerad građani ove zemlje debelo plaćaju, uslijediti reakcija sad kad situacija očigledno izmiče kontroli.

Ili život tamo nekog svjedoka iz Podrinja ne predstavlja ništa za Tužilaštvo koje mu je za svjedočenje trebalo osigurati zaštitu?

Kakvu poruku državno Tužilaštvo ovim šalje svim budućim svjedocima, koji bi eventualno progovorili o lokacijama masovnih grobnica brojnih žrtava za kojim se još traga, kao i ulozi brojnih zločinaca koji se 25 godina nakon agresije i dalje slobodno kreću među svojim jučerašnjim žrtvama?

Za razliku od Tužilaštva BiH, koje se i dalje "češlja" povodom najava o otkrivanju identiteta svjedoka danas su reagirali iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini, kazavši da  objavljivanje imena osoba koje su svjedočile prošli, sadašnji i budući svjedoci mogu smatrati prijetnjom njihovoj sigurnosti i privatnosti.

- Međunarodni standardi zahtijevaju da vlasti poduzmu mjere koje štite sigurnost i privatnost svjedoka, čak i ako se pojave u javnom postupku. Štaviše, pod određenim okolnostima otkrivanje identiteta žrtve ili svjedoka moglo bi predstavljati krivično djelo - kazali su za Faktor iz Misije OSCE-a.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.