Najveći simbol Mostara - Stari most, koji je granatiranjem s položaja HVO-a srušen u novembru 1993, obnavljan je nekoliko godina, a svečano je otvoren na današnji dan 2004.

Prigodnoj svečanosti, koja je upriličena tim povodom na platou ispod mosta, prisustvovalo je više od pedeset stranih delegacija, državnika, predsjednika vlada, ministara vanjskih poslova, predstavnika međunarodne zajednice, bh. vlasti, predstavnika kulturnog i vjerskog života u BiH, kao i više od pet stotina akreditovanih novinara iz cijelog svijeta.

Projekt obnove zajednički su finansirali Grad Mostar, Svjetska banka, Evropska banka za obnovu i razvoj, Turska, Italija, Holandija i Hrvatska. Ukupna cijena obnove starog dijela Mostara porušenog u ratu stajala je oko 15 miliona dolara. Dio sredstava za obnovu je doniran, a dio su krediti "pod posebno povoljnim uvjetima". Godinu kasnije, tačnije 15. jula, na zasjedanju u Južnoafričkoj Republici, Stari most je uvršten na popis zaštićenih spomenika UNESCO-a, kao spomenik kulture i pomirenja.

Rekonstrukcija Starog mosta u Mostaru bila je zahtjevan ne samo građevinski projekt, nego i projekt obnove u ratu porušenih veza među ljudima između obala rijeke Neretve. Trebalo je pripremiti 1.088 kamenih blokova. Svaki blok imao je svoj broj, pločicu po kojoj se vidi gdje u projektu ima svoju poziciju. Osim toga, svaki je kamen bio izrezan tako da na sebi ima "mesa" po tri centimetra sa svake strane, da bi ga klesari mogli ručno obraditi te ga dovesti u konačnu formu za ugradnju. 

Most se gradio od istih materijala od kojih je rađen i prije više od 450 godina, kamen, žbuka koja je bila u to doba, kao i isti izolacijski materijal koji je napravljen od boksita i gline, koji nije dopuštao da voda ulazi u utrobu mosta, tako da je unutra uvijek bio suh. Most je imao i posebne kanalice, kako ga voda nije mogla razarati. Olovo se također koristilo kao i prije, jedino što je upotrijebljen puno kvalitetniji švedski čelik. Posao obnove Starog mosta dobila je turska tvrtka ER-BU. Nadzor radova radila je hrvatska kompanija OMEGA Engineering d. o. o. Dubrovnik, na čelu sa Željkom Pekovićem, dok je projekt obnove mosta uradila italijanska firma General Engineering iz Firenze. Studiju o kvaliteti radila je njemačka firma Iga civil & Environmental engineering Nuremberg.

I same pripreme za početak obnove Starog mosta izazivale su veliku pažnju medija, ali i politike. Gotovo svakog dana dolazili su novinari iz zemlje, susjedstva i svijeta kako bi pisali o početku obnove luka mosta. Predsjednik Republike Italije Carlo Azeglio Ciampi simboličnim je udarcem dlijetom u kamen službeno označio početak klesarskih radova na obnovi Staroga mosta.

Polaganjem prvoga kamenog bloka na luk mosta 14. aprila 2003. gradonačelnik i dogradonačelnik Mostara Hamdija Jahić i Ljubo Bešlić na simboličan su način otpočeli gradnju luka Staroga mosta. U iduća četiri mjeseca radilo se i po kiši, vjetru i suncu, da bi 20. augusta u luk Starog mosta bio ugrađen i posljednjih kamen, čime je najzahtjevnija faza projekta završena.

Ono što je slijedilo bili su radovi na zidanju vijenaca s obje strane luka mosta i potom postavljanje metalne ograde. Za preostali posao oko zidanja vijenaca bile su izvađene 44 tone kamena koji će se ugraditi na kaldrmu mosta, a svaki kamen bio je obrađen skulptorski, pojedinačno, na osnovi foto-dokumentacije i bio je "potrošen", odnosno izlizan u onolikoj mjeri koja je bila prije njegovog rušenja.

Povodom 15 godina od obnove arhitektonskog remek djela, Mostar će danas biti u središtu interesovanja domaća i regionalne javnosti. Posjetit će ga mnoge ličnosti iz javnog i političkog života BiH i regije. Bit će održana tradicionalna manifestacija "Mostar ne zaboravlja prijatelje" kojom Centar za mir i multietničku saradnju sa građanima, aktivistima i prijateljima Mostara, obilježavanja 15. godišnjicu obnove Starog mosta.

Laureat Međunarodne nagrade "Mostar Peace Connection" mostarskog Centra za mir i multietničku saradnju, koja se dodjeljuje za doprinos zbližavanju civilizacija i kultura svijeta, ove godine je generalni sekretar Ujedinjenih nacija António Guterres. Iz Ujedinjenih nacija u New Yorku Centru za mir je stigla potvrda da generalni sekretar sa poštovanjem i zahvalnošću prihvata ovo priznanje.

Nagrada "Mostar Peace Connection" se zasniva na teškim iskustvima i iskušenjima kojima je Grad Mostar bio svjedokom na kraju 20. stoljeća. Dodjeljuje se svake godine za civilizacijska postignuća laureatima iz cijelog svijeta, najrazličitijih profila i zanimanja, a koji su u raznim područjima djelovanja i na različite ali u širokoj javnosti prepoznatljive načine, doprinosili miru i multietničkoj saradnji.

Centar za mir podsjeća da su među laureatima priznanja "Mostar Peace Connection": Nelson Mandela, Vaclav Havel, Alois Mock, Jacques Chirac, Muhamed ElBaradei, Irina Bokova, Luciano Pavarotti, Sulejman Demirel, Stjepan Mesić, Ivica Račan, Keneth Scott, Serge Bramertz, Carmen Agius i brojni drugi laureati iz svijeta.