Maligne bolesti jedan su od najznačajnijih javnozdravstvenih problema danas u svijetu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prošle godine evidentirano je 17 miliona novootkrivenih slučajeva karcinoma, dok je u istom periodu od njih umrlo čak 9,6 miliona ljudi.

Istraživanja su pokazala da se otprilike 35 posto od ukupno dijagnosticiranih maligniteta kod muškaraca, te čak do 60 posto kod žena u razvijenim zemljama može povezati sa prehranom.

Na vlastitu prehranu možemo početi utjecati već danas, kako bismo izbjegli teška oboljenja, ali koliko je ona važna onima koji su već oboljeli?

Pritisnuti bolešću pacijenti su često spremni učiniti drastične promjene u prehrani koje, ako nisu uravnotežene, kako kažu stručnjaci, neće donijeti nikakav boljitak. No, mnogi oboljeli to ne znaju, pa po "rješenja" odlaze na internet, gdje se vrlo često daju pogrešni savjeti, koji mogu donijeti više štete nego koristi.

Koje namirnice uključiti u jelovnik, a koje izbjegavati, kojom hranom umiriti mučninu, šta uzimati tokom hemoterapije, čime popraviti imunitet, te za koje se dodatke prehrani odlučiti u moru onih koji su dostupni na tržištu... samo su neka od najčešćih pitanja koja postavljaju oni koji se susreću sa ovom bolešću.

O važnosti adekvatne prehrane onkoloških bolesnika razgovarali smo sa mr. Mirnom Aljić, nutricionisticom i šeficom servisa za ishranu u Univerzitetsko kliničkom centru Tuzla.

Aljić kaže kako se problemi sa prehranom ne javljaju kod svih bolesnika, a da li će se javiti zavisi od vrste liječenja, ima li osoba neke druge zdravstvene tegobe, koju terapiju uzima...

- Najčešći problem sa kojim se susreću onkološki pacijenti je gubitak apetita, odnosno gađenja na hranu. Bolesnik osjeća suhoću u ustima, koja su često ispunjena ranicama, javljaju se promjene okusa i mirisa, povraćanje, proliv, zatvor, a sve to izaziva depresiju... Osoba polako počinje da mrša, pa dolazi do pothranjenosti - govori Aljić na početku razgovora za Faktor.

Pomenuli ste pothranjenost. Neka svjetska istraživanja pokazala su da oko 20 posto onkoloških pacijenata umre upravo od pothranjenosti. Znači li to onda da bi očekivano preživljavanje takvih bolesnika bilo veće da su poveli više računa o prehrani?

- Kod onkoloških pacijenata i mali gubitak tjelesne mase povezan je sa lošijom prognozom. Već sam navela neke nuspojave koje su mogu javiti tokom liječenja, od gubitka okusa, mirisa, do pojave ranica u ustima, učestalog povraćanja... Sve to može smanjiti mogućnost efikasnije borbe organizma protiv takvih infekcija. Naglasila bih kako najveći rizik od pothranjenosti imaju pacijenti sa dijagnozom karcinoma pluća i probavnog sistema.

Koje su posljedice pothranjenosti?

- Posljedice idu od toga da je kod takve osobe povećan rizik za nastanak komplikacija, do smanjenog odgovora i tolerancije na liječenje. To odmah povećava i troškove liječenja i naravno, na kraju nižu stopu preživljavanja. Iz tog razloga vrlo važno je prepoznati pothranjenost odmah na početku, dok osoba nije počela gubiti na težini.

Mnogi danas ističu važnost zdrave prehrane u prevenciji, ali i liječenju velikog broja bolesti. Koja je, prema Vama, stvarna uloga hrane, kada su u pitanju karcinomi?

- Tokom liječenja i oporavka od karcinoma izuzetno je važna pravilna prehrana koja se mora prilagoditi stanju organizma. Pravilna prehrana ne zahtijeva drastične promjene, jer drastične promjene u prehrani, ako nisu uravnotežene, neće donijeti nikakav boljitak. Dakle, prehranu treba prilagoditi trenutnom stanju i potrebama organizma. Uloga hrane kod pacijenata je da pruži podršku organizmu od tegoba koje izaziva sam karcinom, ali i onih koje donosi onkološka terapija. Ali, ono što bih istakla je da je najvažnije djelovati preventivno, a to znači početi se zdravo hraniti od ranog djetinjstva, kade organizam nije obolio, jer koliko god bila zdrava, uravnotežena, raznovrsna, hrana ne može izliječiti bolest.

Koju bi hranu onkološki pacijenti trebali izbjegavati, a koja im se preporučuje?

- Ono što je važno napomenuti je to da nijedna hrana nije potpuno zabranjena. Prehrani treba uvijek pristupiti individualno, jer ona treba biti tako sastavljena da zadovolji hranjive i energetske potrebe osobe. Neki od početničkih koraka u pridržavanju uravnotežene prehrane je unositi namirnice biljnog porijekla, a to su voće i povrće. Od povrća to su: brokula, prokulice, blitva, špinat, karfiol, tikvice, paradajz, paprika, kupus, mrkva, luk. Od voća preporučuje se što više jesti: jabuke, kruške, lubenicu, trešnje, višnje, dinju, narandžu, limun. Poželjno je povećati unos cjelovitih žitarica, poput heljde, ječma, intergralne riže, zobi, a ako osoba podnosi preporučuje se jesti i što više grahorica (grah, leća, buranija, grašak).

Ono što treba ograničiti jeste hrana životinjskog porijekla. Smanjiti unos crvenog mesa i prerađevina (najviše jednom sedmično). Crveno meso adekvatno će zamijeniti meso peradi i riba, koje osoba treba konzumirati barem dva puta sedmično. Smanjiti unos visokokalorične hrane, a tu su: brza hrana, slatkiši, grickalice. Zamijenit će ih orašasti plodovi, naročito orasi i bademi. Ograničiti unos soli, a hranu začinjavati ruzmarinom, bosiljkom, đumbirom, origanom..., jer svi ovi začini poboljšavaju apetit. Voditi računa o dovoljnom unosu tečnosti, najbolje čiste izvorske vode (do osam čaša dnevno).

Ono što još treba izbjegavati su sirove namirnice (nepasterizirani sirevi, neoprano voće i povrće) zbog mogućnosti unosa bakterija. Osnova prehrane onkoloških pacijenata treba biti hrana biljnog porijekla (voće i povrće), sve ostalo je dodatak.

Svakodnevno možemo čuti i pročitati u medijima kako su neka istraživanja dokazala da su bijeli šećer i brašno krivi za rast ćelija tumora. Kakav je Vaš stav o tome?

- Četiri bijele smrti, koje gotovo da nemaju nikakve hranjive vrijednosti, pa bi ih zbog toga i trebali izbjegavati, su bijeli šećer, so, brašno i mast. Ali, da su bijeli šećer i brašno krivi za rast ćelija tumora pogrešna je formulacija, jer progresija raka zavisi od puno više faktora. Kad govorimo o prehrani, i zdravim i oboljelim osobama, preporučuje se da šećer, brašno, so i masti svedu na minimum. Raspoloživa glukoza ima mogući utjecaj na rast tumora, pa treba izbjegavati unos dodanog šećera, jer povišen nivo inzulina povezuje se sa lošijom prognozom karcinoma. Preciznije rečeno, šećer nije zabranjen, ali rafinirane namirnice ne preporučuju se ni zdravim ljudima, jer zasite organizam praznim kalorijama, koje niti ga grade, niti obnavljaju.

Mnogi, ne samo onkološki bolesnici, uzimaju na svoju ruku razne suplemente i dodatke prehrani kako bi popravili zdravlje. Bolesnici, hvatajući se za slamku, često zaboravljaju, prije toga potražiti mišljenje ljekara. Koliko je to opasno i mogu li neki od tih suplemenata ugroziti učinak terapije koju pacijent u tom trenutku uzima?

- Nažalost, puno je pacijenata koji na svoju ruku posežu za tzv. instant rješenjima, nabavljajući ih u apotekama ili preko interneta. Savjetovala bih svima da prije konzumiranja bilo kakvog suplementa zatraže savjet ljekara, koji izabrati, te kada ga i kako uzimati uz postojeću terapiju. Jetra ne može sve metabolizirati ako se dodaci počnu odjednom koristiti. Konsultacije sa ljekarom veoma su važne kako se ne bi ugrozilo djelovanje nekog lijeka koji je sastavni dio terapije i kako bi se izbjeglo pogoršanje laboratorijskih nalaza pacijenta. Ono što se još preporučuje je to da se više suplemenata ne uzima odjednom, jer je za većinu nepoznato kako međusobno djeluju.

Koje biste suplemente Vi, kao stručnjak, preporučili osobama koji su na hemoterapiji, a koji će im pomoći da podnesu sve ono sa čim se njihov organizam susreće u tom periodu?

- Osobe koje su na hemoterapiji, ako nemaju neke druge zdravstvene probleme i specifičan probavni problem, ako nisu intolerantni na hranu, trebaju se pridržavati savjeta o pravilnoj uravnoteženoj prehrani koja se preporučuje i zdravoju populaciji. Uzimanje suplemenata ne preporučuje se nekoliko dana prije i poslije hemoterapije, a dodaci prehrani potrebni su samo u slučaju kod manjka unosa namirnica i pothranjenosti. Od suplemenata, a bez prethodne konsultacije sa ljekarom, preporučila bih samo omega 3 masne kiseline, vitamin D, visokokalorične energetske pripravke, kao što su milkšejkovi, naročito od banane koji se preporučuje osobama koje gube na kilaži.