Radi se o zakonu na kojem se radi godinama i jedan je od 14 prioriteta na putu naše zemlje ka Evropskoj uniji.

Zakon, između ostalog, predviđa osnivanje Višeg suda BiH kao drugostepenog, a što sada radi Apelacioni odjel Suda Bosne i Hercegovine.

O ovom zakonu je raspravljano u okviru Strukturalnog dijaloga, ali se nije mogao postići dogovor, a, prema informacijama, problem je bio zbog sjedišta budućeg Višeg suda i zbog smanjivanja nadležnosti Suda BiH. Dogovora o ovome još nema, nacrt zakona je stajao u ladici šest godina, a sada je "pušten" u proceduru i objavljen na vladinom portalu e-konsultacije.

VEZANI TEKST - Ministarstvo pravde BiH: Kad se može pristupiti osnivanju višeg suda na državnom nivou

Nezir Pivić, zamjenik ministra pravde BiH, kazao je da je nacrt zakona sačinjen na način da pravna kvaliteta propisa i kvalitet pravnih i nomotehničkih rješenja trpi radi političkog kompromisa i da to mora biti promijenjeno.

- Potrebno je analizirati mišljenja međunarodnih organizacija, međunarodnih pravnih eksperata i materijale Podgrupe za pravosuđe. Na osnovu provedenih analiza donijeti najbolja i najkvalitetnja pravna i nomotehnička rješenja koja će biti u skladu sa evropskim standardima i koja će doprinijeti jačanju vladavine prava i pravne sigurnosti, a ne biti u funkciji postizanja politčkih kompromisa – dodao je Pivić.

On je pojasnio da projekat donošenja ovog zakona traje duže od deset godina.

- Prvi službeni Nacrt zakona o sudovima BiH sačinila je radna grupa Ministarstva pravde BiH 2013. godine, a aktivnosti su intezivirane u radu Podgrupe za pravosuđe koja je djelovala u okviru Strukturalnog dijalog tokom 2015. i 2016. godine. Nakon što je Podgrupa za pravosuđe završila sa radom i dostavila Izvještaj o radu u junu 2016. zajedno sa Nacrtom zakona o sudovima, više od šest godina nacrt nije upućen u proceduru, sve do septembra 2022. kada je Ministarstvo pravde BiH sačinilo kompromisni Nacrt zakona o sudovima na osnovu materijala Podgrupe za pravosuđe i uputilo ga u daljnju proceduru – kazao je Pivić.

Pojasnio je da je, između ostalog, predviđeno da će Viši sud imati sjedište u Mostaru.

- U toku rada u Podgrupi za pravosuđe Strukturalnog dijaloga, predstavnici entiteta Republika Srpska bili su izričiti da sjedište Višeg suda mora biti u Banjoj Luci. Međunarodni pravni eksperti u okviru TAIEX seminara istaknuli su činjenice da je sjedište Suda BiH u Sarajevu, da su predmeti, spisi, dokazi u Sarajevu i da bi bilo jedino svrsishodno da sjedište Višeg suda bude u Sarajevu. Dakle, ne postoji konsenzus i s tim u vezi nije nerazumno očekivati da će drugačija rješenja u pitanju sjedišta suda biti predložena – dodao je Pivić.

Problem je i smanjivanje nadležnosti Suda BiH.

- Pitanje krivične nadležnosti Suda BiH je jedna neodvojiva cjelina koja obuhvata krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH i krivična djela koja su propisana entitetskim krivičnim zakonima i krivičnim zakonom Brčko distrikta. Venecijanska komisija dala je mišljenje na Nacrt zakona iz 2013, u kojem je istaknula važnost krivične nadležnosti Suda BiH te je preporučila da ista bude precizirana, a nikako umanjena ili ograničena, i da će na takav način biti ojačana pravna sigurnost i vladavina prava u Bosni i Hercegovini – kazao je Pivić.

VEZANI TEKST - Za proceduru spremne nove izmjene Zakona o VSTV-u, malo se razlikuju od onih koje su odbijene u Domu naroda

Dodao je da ni na nivou radne grupe nije bilo razmjene ideja i mišljenja o pitanju novog nacrta zakona.

- Sadržaj nacrta koji je upućen u proceduru ne odražava nužno stavove svih strana uključenih u postupak, te ćemo u narednom periodu uložiti napore da adresiramo pojedina pitanja i da konsenzusom utvrdimo konačni tekst nacrta – istakao je Pivić.

Iz Ministarstva pravde BiH su za agenciju Fena naveli da je radna verzija zakona dostavljena Venecijanskoj komisiji, kao i "relevantnim institucijama na davanje komentara i sugestija".

Tvrde da će se raditi finalna verzija zakona kada stignu sva mišljenja.

Procijenjeno je da će osnivanje Višeg suda BiH "koštati" oko 9,2 miliona KM, što uključuje plaće i naknade najmanje 24 sudije i 96 drugih zaposlenih te smještajni prostor.