Husović, koji je na čelu partije proveo 15 godina, politiku Bošnjačke stranke, nacionalne partije Bošnjaka u Crnoj Gori, usmjeravao je ka izgradnji nezavisnosti Crne Gore, ulaska ove države u NATO, većoj zastupljenosti Bošnjaka u institucijama sistema.

Kao prvi čelnik partije, kasnije i kao državnik, zalagao se za jedinstvo Islamske zajednice u Crnoj Gori, dobrosusjedske odnose sa svim zemljama regiona, posebno sa BiH, kao i za snažno partnerstvo sa Republikom Turskom.

Podržao nezavisnost Crne Gore, ulazak u NATO 

Prije nego li je izabran za lidera Bošnjačke stranke, Husović je bio član Stranke demokratske akcije (SDA). Jedan je od osnivača, ujedno i član partije Bošnjačko-muslimanski savez (BMS) čiji je primarni, strateški cilj bio da objedini bošnjačke političke stranke u jednu respektabilnu političku partiju. Svojim angažovanjem i autoritetom dao je značajan doprinos objedinjavanju političkih partija bošnjačkog naroda u jedinstvenu partiju - Bošnjačku stranku.

Za predsjednika Bošnjačke stranke izabran je na osnivačkoj skupštini stranke 26. februara 2006. godine, što je jednoglasno potvrđeno i na kongresu Bošnjačke stranke.

Husović je na čelo partije izabran ususret referendumu o nezavisnosti Crne Gore, 2006. godine. Bio je to prvi test političke zrelosti Bošnjačke stranke. Te godine, Bošnjaci u Crnoj Gori su skoro plebiscitarno podržali nezavisnost Crne Gore, a Husović je na jednom od predreferendumskih skupova kazao: "Bošnjaci su za nezavisnu Crnu Goru, odlučili su da raspakuju kofere, da ne idu nigdje".

Član Vlade Crne Gore Husović je prvi put postao 2009. godine, kada je izabran za ministra bez portfelja. Bile su to godine kada su se Bošnjaci izborili da budu dio Ustava, da se prizna bosanski jezik u Crnoj Gori i kada je počelo da se govori o srazmjernoj zastupljenosti Bošnjaka u institucijama.

Husović je nakon parlamentarnih izbora 2012. godine postao potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj. Fokus pažnje i svog resora posvetio je nerazvijenom sjeveru države. U godinama koje su uslijedile, izdvajanja iz budžeta za sjever Crne Gore bila su sve veća. Nakon izbora 2016. godine, kada je Bošnjačka stranka osvojila dva mandata i bila odlučujući faktor za formiranje nove vlasti, Husoviću je od strane prosrpskih stranaka nuđeno da bude premijer. Odbio je takvu ponudu, s obrazloženjem da je veći interes da Crna Gora postane dio NATO alijanse, što se i dogodilo godinu kasnije.

Osim zalaganja za nezavisnost Crne Gore, ravnomjerni razvoj sjevera, zastupljenost Bošnjaka u institucijama, Husović je svoju politiku usmjerio i na evropske integracije Crne Gore. Snažno je stavljao do znanja da je Crna Gora jedino održiva kao građanska država.

Husović sa turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom (FOTO: AA)

Političku mudrost i viziju Husović je pokazao mnogo puta. Izgradio je partiju koja je prepoznata kao stranka koja zastupa interese Bošnjaka, dok je s druge strane bio veliki borac za Crnu Goru.

Izgradio partnerstvo sa Republikom Turskom

Kao neko ko je bio vjernik, Husović se snažno zalagao da se očuva jedinstvo Islamske zajednice u Crnoj Gori, posebno u godinama kada je bilo pokušaja formiranja paralelne islamske zajednice.

Tokom bogate karijere, Husović je izgradio odlične odnose sa državnicima u Crnoj Gori, regionu, ali i šire. Tako su o Husoviću i njegovoj mudroj politici nerijetko govorili Milo Đukanović i Duško Marković. Izgradio je dobru saradnju sa Bakirom Izetbegovićem, Sulejmanom Ugljaninom i drugima.

Husović je intezivno gradio partnerstvo i sa Republikom Turskom. U nekoliko navrata sastajao se sa predsjednikom Turske Recepom Tayyipom Erdoganom.

Rafet Husović bit će sahranjen u četvrtak u Rožajama. Predsjednik Općine Rožaje, Rahman Husović, donio je odluku da se zbog smrti lidera Bošnjaka i dugogodišnjeg potpredsjednika Vlade Rafeta Husovića 10. 11. i 12. mart proglase danima žalosti u Rožajama.