Prisutnima se uvodno obratio prenuher Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je istakao kako su glavni ciljevi Hrvatske u okviru Evropske unije, a to su završetak procesa ulaska u Eurozonu i Schengen, pred realizacijom.

- Za Hrvatsku je važno da je politika proširenja Evropske unije na susjedstvo, jugoistok Evrope, dobila značajno mjesto, posebno na Bosni i Hercegovini, u kojoj su prava Hrvata kao konstitutivnog naroda trenutno narušena - kazao je.

Plenković je još jednom ponovio kako temeljem postojećeg izbornog zakona Hrvati ne mogu biti pravično zastupljeni te naveo kako su Hrvati u BiH preglasani izbornim inženjeringom. Podsjetio je kako su 2016. godine procesu približavanja BiH Evropskoj uniji pomogli ponajviše hrvatski zastupnici u Evropskom parlamentu.

- Hrvati iz položaja žrtve, kada podignu glas, mogu postati krivci. Zato su naši argumenti uvijek u jednoj suradnoj metodi, na strani onih čija prava objektivno po postojećim zakonskim propisima nisu jednaka s drugima, pritom mislim posebno na teritoriju Federacije BiH - kazao je Plenković.

Podržat ćemo i poseban status Ukrajine, jer Ukrajina je aplicirala za članstvo, rekao je Plenković, ocijenivši to podrškom zemlji koja trpi agresiju, a najavio je kako će Hrvatska podržati i napore Gruzije i Moldove prema članstvu, uz ispunjavanje kriterija.

Na konferenciji su teme rasprave klimatske promjene, migracije, energetska kriza, inflacija i prehrambena kriza, kao rat u Ukrajini te neizvjesnost koju taj rat donosi za cijelo evropsko društvo.

Na konferenciji je govorila potpredsjednica Evropske komisije Dubravka Šuica, a na panelu sudjeluju ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman, predsjednik Odbora za evropske poslove Hrvatskog sabora Domagoj Hajduković, zastupnica u Evropskom parlamentu Sunčana Glavak te predstavnica udruge mladih "Mladi u EU“ Šibenik Caterina Rende Dominis.