Tuzla ima značajnih ljudi koji su gotovo potpuno zaboravljeni. Oni su zapostavljeni, po njima se ne zovu škole ni ulice, ali zahvaljujući jednoj od knjiga danas promoviranih u Tuzli, upravo ti ljudi vraćaju se gradu koji su stvarali. Priča o Tuzli pisana ja na osnovu historijskih izvora prvog reda te je zbog toga još važnija.

Na Filozofskom fakultetu u Tuzli danas su promovirane dvije knjige prof. dr. Izeta Šabotića. Riječ je o djelima historijske tematike "Čifčijski odnosi i promjena vlasništva nad zemljom u Bosni i Hercegovini (1878-1918)" i "Život, ljudi i događaji: Tuzla na razmeđu 19. i 20. stoljeća".

- Knjiga o Tuzli je veoma važna zbog određenih ličnosti koje su obilježile Tuzlu iz tog perioda poput Osmana ef. Vilovića, Ive Pilara, Miška Jankovića, reisa Teufika Azabagića, Ibrahima Maglajlića i niza drugih imena, veoma značajnih, posebno za one koji se žele baviti lokalnom historijom Tuzle - rekao je prof. dr Sead Selimović, jedan od promotora knjige.

On je istakao da je historija mnogo toga otkrila, ali lokalna historija i historija ličnosti ostavlja jako puno prostora za istraživanje.

- Pitanje Tuzle od sredine 19. stoljeća do kraja Prvog svjetskog rata posmatrao sam iz ugla života običnih ljudi. To je buran period jer sredinom 19. stoljeća Tuzla postaje središte Zvorničkog sandžaka, administrativni i vojni centar, a samim tim dobija na privrednom i političkom značaju. Mijenja se uloga grada, koji postaje strateški važan i takav ostaje i u Austro-ugarskom periodu. Privreda i industrija u BiH se najsnažnije razvijaju u Tuzli. U Prvom svjetskom ratu Tuzla također ima veliki značaj. Malo ljudi zna da su Gavrilo Princip, Grabež, Čubrilović bili učenici tuzlanske gimnazije i protjerani su zbog nekih aktivnosti. Blizina drinskog fronta u Prvom svjetskom ratu učinila je Tuzlu jako važnom - priča Šabotić.

On dodaje da je dosta tih historijskih činjenica poznato, ali da se manje zna o životu u pozadini, koji zauzima i najvažnije mjesto u knjizi o Tuzli.

- Recimo, nakon Sarajevskog atentata počele su demonstracije, prvo u Sarajevu, a zatim se prenose na druga mjesta. U Tuzli vlast ustaje protiv demonstracija koje su bile usmjerene protiv prosrpskog elementa koji je egzistirao. Vlasi na čelu s gradonačelnikom Vilovićem sprečavaju nered, a to u drugim gradovima nije moglo. Međutim, uspostavom Kraljevine SHS upravo oni koji su spriječili nerede 1914. godine, 1918. budu optuženi upravo za te nerede i proglašeni državnim neprijateljima - navodi Šabotić.

Senaid Hadžić recenzent je knjige "Čifčijski odnosi i promjena vlasništva nad zemljom u Bosni i Hercegovini (1878-1918)" i kaže da je riječ o djelu nastalom nakon višegodišnjeg istraživanja u arhivima unutar i van BiH.