- Ušlo se i u neke detalje oko sastanaka HDZ-a i SDA, da li može ići samo Izborni zakon kao zakon ili je potrebna ustavna reforma. Dakle set starih pitanja. Tu su bila i pitanja prijenosa nadležnosti, uz otpor RS-a. Ali ništa nismo zakovali. Postoji spremnost da se pokrenemo – kazao je nakon sastanka Izetbegović.

Nekoliko dana prije ovog sastanka, Izetbegović je govorio o izmjenama Izbornog zakona. Napomenuo je kako je u međuvremenu SDA ostala bez ruku u Domu naroda FBiH, što dovodi u pitanje imenovanje predsjednika FBiH, te rekonstrukciju postojeće Federalne vlade. Istakao je kako smatra da je moguće imenovati nedostajeće ministre i da će to biti inicijalni uvjet SDA, ukoliko se ne može imenovati kompletna vlada.

VEZANI TEKST - Izetbegović: SDA brani građanski princip, a građanske stranke napadaju SDA i nude ruku HDZ-u

- To je uvjet da bi se uopće upustili u priču o izbornom zakonodavstvu. SDA ne može pregovarati u situaciji u kojoj je ucijenjena - kazao je Izetbegović.

Pogledi na pitanje izmjena Izbornog zakona vrlo su udaljeni, prvenstveno SDA i HDZ-a, a do dogovora će teško doći. SDA i dalje čvrsto insistira na implementaciji presuda Evropskog suda za ljudska prava, a HDZ zanima samo presuda Ustavnog suda BiH u slučaju "Ljubić".

- I presude su udaljene. Do približavanja toga će teško doći, ali mi smo dužni implementirati te presude - kaže Izetbegović te dodaje:

- Što se tiče SDA, mi od prvog trenutka stojimo na tzv. građanskom principu, koji je potvrđen kroz niz presuda Evropskog suda za ljudska prava. To je zahtjev SDA, da svaki građanin na svakom pedlju ove zemlje ima isto pravo. Bez toga neće biti prihvaćene izmjene Izbornog zakona.

HDZ je, ističe Izetbegović, potpisao da će "zajedno sa nama implementirati sve ovo što sam pobrojao".

- Ako ne pristanu na to, nema izmjena Izbornog zakona - izričit je predsjednik SDA.

Balans između građanskog i etničkog principa na kojem insistira HDZ valja tražiti, a SDA posebno insistira i na tome da se ukloni asimetrija između Doma naroda FBiH i Vijeća naroda u RS-u.

- Mi nećemo pristati na bilo kakve nove izborne jedinice. HDZ ima svoja očekivanja i svoje početne pozicije u pregovorima. SDA ima svoje i sasvim sigurno neće biti nikakvih novih izbornih jedinica koje će ograničiti prava svih građana i dalje segregirati izborno tijelo - obrazložio je Izetbegović.

On je kazao da je vidio prijedlog izmjena Izbornog zakona koji je HDZ uputio predstavnicima međunarodne zajednice, prema kojem se ne bi trebao mijenjati Ustav BiH.

- Vidio sam i ne mislim da je takvo šta realno. Ne vidim način kako se po tome može postići da gospodin Sejdić ili Finci budu izabrani u Predsjedništvo BiH za koje je rečeno da tu mora biti po jedan Srbin, Hrvat i Bošnjak. To je isto kao da mi objašnjavate da se može hodati po vodi. Ne može se hodati po vodi. Ne može se bez promjene Ustava BiH. Ako ne bude ustavnih promjena, neće biti novog Izbornog zakona - smatra Izetbegović.

Čović je pak uvjeren da će do kraja juna u Parlamentarnoj skupštini BiH biti usvojene izmjene Izbornog zakona BiH, kao i sve drugo što je potrebno da bi Bosna i Hercegovina dobila kandidatski status.

VEZANI TEKST - Nema više poruka u "celofanu", Grlić Radman prijeti: Hrvatska neće dopustiti da iko nametne građansko uređenje BiH

Podsjetio je kako je u protekla tri mjeseca, kada je u pitanju Izborni zakon, održano više sastanaka s predstavnicima SDA i međunarodnih institucija.

- Posljednji sastanak bio je s američkim ambasadorom u BiH Ericom Nelsonom i šefom delegacije EU-a u BiH Johannom Sattlerom, te s druge strane kolegama Izetbegovićem i Dodikom. Prvi put u tom paketu bio je uključen i SNSD. Razgovarali smo upravo o ovim temama koje su zadane s jasnim rokom da do kraja juna ove godine završimo sve ono što je postavljeno kao plan u našim prethodnim razgovorima. Osnova svega su dva potpisana sporazuma u Mostaru 17. juna prošle godine - kazao je Čović.

U vezi s izmjenama Izbornog zakona, Čović je naglasio kako će već od ove sedmice u Sarajevu krenuti pregovori s predstavnicima SDA te kako je cilj te pregovore zaključiti do kraja aprila, a zatim s postignutim sporazumom ići u parlamentarnu proceduru.

- Prijedlozi koje zagovara HDZBiH omogućavaju kandidaturu i pripadnicima ostalih i rješava pitanje Sejdića i Fincija. Smatramo da Ustav BiH nije nužno mijenjati nego kroz izborno zakonodavstvo riješiti te stvari. Promjene Ustava zahtijevaju dvotrećinsku većinu i nisam siguran posjedujemo li u Parlamentu BiH takav kapacitet. Svi prijedlozi koji omogućavaju legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda su nama prihvatljiva i to sam jučer, također, istaknuo - kazao je prvi čovjek HDZ-a BiH, naglašavajući da su svi učesnici sastanka kod Nelsona i Sattlera potvrdili kako je promjena Izbornog zakona neophodna.

Američki politički stručnjak dr. Kurt Bassuener u razgovoru za Glas Amerike iznio je svoje mišljenje da je reformu izbornog zakonodavstva u BiH kakva se sada pokušava progurati potrebno zaustaviti.

- Pogledajte perverznost ovog Izbornog zakona. To je nešto za šta se Rusi bore već neko vrijeme. Mi smo se zapravo predali ucjeni etnokrata. Na kraju se to sve svodi na to da se Čoviću uvijek osigura da će biti predstavnik Hrvata. Svi oni koji kažu da to ima veze sa odlukom Sejdić-Finci, ne vide poentu. Ovo se jednostavno svodi na to da se ugodi Čoviću lično, i to je izgradnja pravnog režima koji će osigurati njegovu političku dominaciju – pojasnio je Bassuener.  

On smatra da izmjenu Izbornog zakona treba jednostavno zaustaviti, kao i Dodikove i Čovićeve prijetnje da u tom slučaju ne dozvole izbore. Prema njegovom mišljenju, ujedinjeni Zapad treba da nastupi sa strateškom demokratskom politikom prema BiH i jačanjem demokratske snage vrlo nezadovoljnih građana.

- Izborni zakon u BiH treba mijenjati tako da se smanji mogućnost manipulacija izbornog procesa koje su vidljive na svim izborima - kaže Bodo Weber, analitičar, politolog i saradnik Vijeća za demokratizaciju politike iz Berlina za Radio Slobodna Evropa.

Sve, ostalo, smatra Weber, i zahtjevi HDZ-a kad je riječ o Izbornom zakonu, odnosno izboru člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, ali i "implementacija" presuda, kao što je Sejdić-Finci, tiču se ustavnog poretka.

- Dakle oni bi trebali biti dio sveobuhvatnog procesa promjene ustava. Kriv je bivši komesar za proširenje Stefan Fule koji je prije decenije prihvatio HDZ-ovu igru da se ispod "implementacije presude Sejdić-Finci spakuje projekt trećeg entiteta kao platforma za pregovore s EU-om" - mišljenja je Weber.

Treba podsjetiti da je Dragan Čović biran za člana Predsjedništva BiH po istim zakonskim odredbama kao i na posljednjim izborima kada je pobjedu odnio Željko Komšić. Samim učešćem na izborima 2018. godine, Čović i HDZ su legalizirali izborne rezultate, odnosno Komšićevu pobjedu, te izbor delegata u Dom naroda FBiH, tako da njihova sva priča o "nelegitimnosti" izabranog člana kolektivnog šefa države pada u vodu jer je tobože izabran glasovima Bošnjaka. A kako Čović gleda na glasove Srba koje je dobio recimo iz Drvara, Livna, Bosanskog Grahova, Mostara..., da li bi u slučaju da je on pobijedio zahvaljujući tim glasovima bio "legitimni Hrvat"?

VEZANI TEKST - Čović odbija promjenu Ustava, Izetbegović i zvaničnici EU-a tvrde da bez toga nema provedbe presuda iz Strazbura

Sada se u javnosti, a uz pomoć žestokog pritiska susjedne Hrvatske, nastoji prikazati da je Izborni zakon BiH diskriminatoran samo za Hrvate, a takvo što uopće se nije potenciralo kada su u Predsjedništvu BiH sjedili kadrovi HDZ-a, u dva navrata Čović i jednom Ivo Miro Jović.

Da će direktno miješati se u unutrašnja pitanja BiH, pokazao je to prošlog mjeseca svojim izjavama Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i evropskih poslova Republike Hrvatske. 

- Hrvatska neće dopustiti da iko nametne građansko uređenje BiH - kategorično je poručio Grlić Radman. 

Predsjedniku HDZ-a BiH, i općenito ovoj stranci, prijedlog reforme izbornog zakonodavstva kakav nastoje progurati, garantira najmanje narednih dvije decenije u Predsjedništvu BiH i strukturiranje Doma naroda i u FBiH i BiH, kojom bi mogli ucjenjivati čitavu državu.

Čović svim silama nastoji progurati etnički koncept tzv. legitimnog predstavljanja i prevaziđene konstitutivnosti, što je u suprotnosti sa ispunjavanjem 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije za kandidatski status BiH za članstvo u EU.

Evidentno je da BiH na putu ka Evropskoj uniji kroz ispunjavanje 14 prioriteta mora prihvatiti građanskin koncept jer samo provođenje prioriteta Bosnu i Hercegovinu uređuje kao građansku državu.