Informacija je to koja nam je proslijeđena iz Ministarstva civilnih poslova BiH (MCPBiH) kao odgovor na pitanje – da li oni kao specijalizirana organizacija vlasti, koja je preuzela naručivanje vakcina protiv COVID-19, znaju kada će u BiH stići prve doze!?

- Iako smo u svakodnevnoj komunikaciji sa Uredom GAVI, još nema preciznih podataka kada bi vakcine mogle biti isporučene BiH – naveli su iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

Kasno se krenulo u direktnu nabavku

Podsjetimo, Ankica Gudeljević, ministrica civilnih poslova BiH, u ime naše zemlje 18. septembra prošle godine potpisala je Ugovor sa Globalnom alijansom za vakcine (GAVI) o nabavci vakcina. Putem Instrumenta za globalni pristup vakcini protiv bolesti COVID-19 (COVAX) naručeno je 1.232.000 doza.

Osim toga, BiH je putem mehanizma snabdijevanja Evropske unije naručila još 892.000 doza dvije vrste vakcina. Gudeljević je tada istakla da će naša zemlja među prvima dobiti vakcinu. A onda kreće višemjesečna agonija kojoj se, po svemu sudeći, ne nazire kraj. Građane BiH prvo je prevario Zoran Tegeltija svojom izjavom 11. januara na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH kada je kazao da prve doze vakcine stižu do kraja januara.

Nakon toga, rečeno je da bi mogle doći početkom februara, a onda su iz Ministarstva civilnih poslova BiH poslali saopćenje da prva pošiljka Pfizer i AstraZeneca vakcina stiže sredinom ili do kraja februara.

Dvadesetdrugi je februar, a prema onome što smo uspjeli saznati u Ministarstvu civilnih poslova BiH, male su šanse da prva pošiljka vakcine dođe do kraja mjeseca.

U prilog tome govori i informacija koja je polovinom januara procurila u javnost, a to je da mnoge zemlje srednjeg ili niskog dohotka, među kojima je i BiH, možda ni do proljetnog perioda, odnosno do kraja marta, neće moći krenuti sa vakcinacijom stanovništva.

O tome je jučer, dočekujući kontingent od 150.000 doza AstraZeneca vakcina, govorio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić koji je kazao "da bi Srbija iz međunarodnog COVAX mehanizma mogla dobiti prve vakcine krajem marta ili početkom aprila".

Ranije je također generalni direktor WHO-a Tedros Adhanom Ghebreyesus upozorio na nejednakosti u pristupu vakcini.

Ghebreyesus je kazao kako se svijet nalazi pred velikim izazovom da spriječi da vakcina postane novi zid nejednakosti među bogatim i siromašnim, već da te vakcine učini nadom za sve ljude i države podjednako.

- Moram otvoreno reći, svijet je na rubu katastrofalnog moralnog neuspjeha. Ceh tog neuspjeha platit će se životima ljudi u najsiromašnijim zemljama svijeta - rekao je Ghebreyesus.

Jedno je sigurno, a to je da razlog što BiH nema vakcinu leži u potpunoj indolentnosti naših vlasti koji su kasno donijeli odluku da se krene u direktnu nabavku vakcine.

Dok su mnoge zemlje, ne čekajući COVAX, ranije sklopile ugovore sa proizvođačima, Tegeltija je tek 21. januara, nakon sastanka sa entitetskim premijerima Novalićem i Viškovićem, izjavio da će BiH krenuti u direktnu nabavku Pfizer, ruske i kineske vakcine.

Krajem januara Ministarstvo civilnih poslova BiH objedinilo je utvrđene potrebe entiteta Federacija BiH i RS te Brčko Distrikta kako bi kroz zajedničku narudžbu pomogli bržoj realizaciji nabavke vakcina protiv COVID-19.

Tom prilikom Federacija BiH iskazala je da želi kupiti po 100.000 doza Gamaleya i Sinopharm vakcina, te 200.000 doza BioNTech/Pfizer, RS 80.000 Sinopharm i 50.000 BioNTech/Pfizer, a Brčko Distrikt po 20.000 Gamaleya i Sinopharm te 8.000 doza BioNTech/Pfizer vakcine.

Na pitanje, ima li Ministarstvo civilnih poslova BiH informacija dokle se došlo sa tom nabavkom vakcina, odgovoreno nam je da su oni osigurali informacije o mogućnostima za kupovinu navedenih vakcina i proslijedili ih nadležnim vlastima entiteta i Brčko Distrikta na dalje odlučivanje.

- Informacije o tome da li će se entiteti odlučiti za takvu vrstu nabavke treba tražiti od nadležnih entitetskih vlasti – kažu u Ministarstvu civilnih poslova BiH.

Kontaktirali smo i Federalno ministarstvo zdravstva. Rečeno nam je da pitanja pošaljemo u pisanoj formi, no do objavljivanja teksta odgovore nismo dobili.

U priču oko nabavke vakcina u međuvremenu su se uključili i neki kantoni. Zapadnohercegovački (ZHK) i Kanton Sarajevo odlučili su krenuti sa direktnom nabavkom vakcine. No, kako proizvođači, poput američke farmaceutske kompanije Pfizer, ugovore sklapaju samo sa državama, do ovog trenutka nema konkretnih pomaka.

Ko će odgovarati za izgubljenim životima

I dok se BiH valja u blatu zbog neodgovornosti i nesposobnosti nadležnih nivoa vlasti, druge države grabe naprijed u borbi s pandemijom. Prema informacijama koje je prikupio Bloomberg, u 92 zemlje do ovog trenutka primijenjeno je više od 205 miliona doza vakcina. Najnovija stopa iznosi oko 6,44 miliona doza dnevno.

I zemlje u regiji uveliko vakcinišu stanovništvo. Srbija je ubjedljivo prva u regionu po broju vakcinacija na milion stanovnika, a prate je Rumunija, Slovenija, Mađarska, Hrvatska, Bugarska i Albanija.

Naše istočne komšije su, prema broju vakcinisanih na milion stanovnika, drugi u Evropi, odmah poslije Velike Britanije, a trenutno šesti u svijetu po broju vakcinacija na milion stanovnika, poslije Izraela, Sejšela, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Velike Britanije i SAD-a.

VEZANI TEKST - Karamehić: U 2022. ući ćemo kao jedina zemlja u Evropi koja se nije izborila sa COVID-19, imat ćemo sanitarni koridor

Srbija je do sada dobila nekoliko pošiljki vakcina, pa stanovnici ove zemlje mogu birati koju žele primiti – Pfizer, Sputnik V, AstraZeneca, Sinopharm, Covishield...

BiH, izuzmemo li onih 2.000 doza ruske vakcine Sputnik V, koje je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite entiteta RS-a, putem interventnog uvoza, naručilo i dobilo direktno od proizvođača, čeka!

U međuvremenu, epidemiološka situacija pogoršava se, Covid-centri i njihovi intenzivni odjeli puni su pacijenata u teškom stanju, a broj umrlih od COVID-19 svakodnevno je dvocifren.

Ko će odgovarati za izgubljene živote - pitanje je koje građani trebaju postaviti nadležnim državnim i entitetskim vlastima!?