U prodaji je novo izdanje magazina Stav.

Jedna od središnjih tema ovog 250. broja Stava je "Bosanski atlas zločina", do sada neviđeni nivo relativizacije zločina.

Naime,  "Bosanski atlas ratnih zločina" najavljen je kao “alat za povećanje svjesnosti o rasponu i prirodi dešavanja tokom rata i kao takav može doprinijeti smanjenju prostora za prikrivanje ili manipulacije činjenicama". Tako barem tvrdi direktor Istraživačko-dokumentacionog centra Mirsad Tokača, koji je autor Atlasa. Atlas je zamišljen tako da, kada odete na web-stranicu Bosanski atlas ratnih zločina, dobijete interaktivnu mapu Bosne i Hercegovine, i tu vam se nudi “istina” o ratnim dešavanjima u BiH, možete pretraživati sve događaje (koji se potpuno neispravno u Atlasu zovu "incidenti") iz agresije na Bosnu i Hercegovinu. Lijepo zvuči, zar ne? Jednim klikom do istine. Ideja je dobra, zaista, ali realizacija je već druga priča.

U novom broju Stava analiziramo reakcije nakon petka u kojem je pala sarajevska Frankenštajn-koalicija.

Sasvim očekivano, najavljeni pad i koalicije i Vlade izazvao je pravu lavinu histeričnih i melodramatičnih komentara i reakcija. Budući da je vlast Frankenštajn-koalicije imala podršku od ovdašnjeg FGR komentarijata, koji je, iako manjina, izuzetno glasan pa pruža privid cjelokupne javnosti, time je i dreka zaglušujuća. Nema dovoljno prostora da bi se bavilo svim neurotičnim ispadima, međutim, zanimljivo je primijetiti dva trenda u ovim reakcijama. Jedan pokazuje sav jed, a drugi sav jad štovalaca Vlade Kantona u nestanku.

Za novi Stav govori Bisera Turković, ambasadorica Bosne i Hercegovine u Kataru i buduća ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine.

"Ne toleriram nerad, a sebe ne štedim kada je posao u pitanju", kaže Turković i nastavlja:  "Postoje određene simpatije koje otvaraju vrata, a za sve ostalo je potreban ozbiljan rad. I Istok i Zapad funkcioniraju po principu vlastitih interesa, na nama je da pokažemo da smo dobri partneri na međunarodnoj sceni. Nije dovoljno da imamo ljude koji gledaju na nas samo sa simpatijama, mi trebamo i prijatelje i partnere."

U Srebrenici je prije nekoliko dana izbio požar u stambenoj zgradi. U požaru je jedan stan u potpunosti izgorio, a jedna osoba je povrijeđena. Radi se o Mici Simić, koja je penzionerka i živjela je sama, a zbog ranijeg moždanog udara, teško je pokretna.

Da nevolja stvara heroje, pokazalo se i u ovom slučaju. Brza reakcija Mirnesa Hasanovića i Mladena Lazarevića spriječila je veću tragediju i katastrofu. Naime, požar je prijetio i drugim stanovima. Uspjeli su kroz gusti dim ući u stan koji je bio u plamenu i izvući unesrećenu staricu.  Hasanović i Lazarević nisu željeli mnogo da govore za medije, iako su ih građani Srebrenice prozvali herojima. Ipak, Mirnes Hasanović je u razgovoru za Stav ispričao šta se dešavalo kada je izbio požar.

Dalila Vojniković (28) iz Bihaća dijete je šehida ubijenog u odbrani Ljutočke doline. Premlada je iskusila sve strahote rata i progona te, bježeći od smrti, došla u ratom opkoljeni Bihać, u kojem provodi najveći dio svog života. Kako su životni putevi isprepleteni različitim okolnostima i događajima, sudbina je dalje vodi u Sarajevo, gdje završava prvi i drugi ciklus na studiju žurnalistike, te magistrira na temu ratnog novinarstva u Bosanskoj krajini. Magistarski rad Dalile Vojniković prvi je istraživački rad koji se odnosi na ratno novinarstvo u opkoljenom Bihaćkom okrugu kroz analizu informativnog lista 5. korpusa Armije RBiH Ljiljani, koji je kasnije prerastao u glasilo naroda.

Još malo o ljiljanima, ovaj put iz Tuzle u kojpoj nekima smetaju. Spomen-obilježja šehidima i poginulim borcima Tuzle nisu adekvatna, a njihovim preživjelim saborcima i članovima porodica smeta što se na nekima nalazi aktuelni grb Bosne i Hercegovine, umjesto grba Republike Bosne i Hercegovine s ljiljanima.

Navršava se 60 godina od smrti Hadži Mujage Merhemića a Stav donosi priču o tom sistin skom velikanu iz naše historije.

Među imenima četverice sarajevskih mesnevihana 20. stoljeća, tog odabranog društva bošnjačke duhovne i vjerske inteligencije, jesu imena reisa Džemaludina ef. Čauševića, Hadži Mujage Merhemića, Fejzullaha ef. Hadžibajrića i hfz. Halida ef. Hadžimulića. Reis Čaušević održavao je dersove u Mevlevijskoj tekiji na Bentbaši, a zatim u kući Mujage Merhemića. S druge strane, Hadžibajrić i Hadžimulić učenici su Mujage Merhemića, pa možemo reći da je upravo Hadži Mujaga najzaslužnija osoba za očuvanje tradicije čitanja i tumačenje Mesnevije, tradicije po kojoj se mjeri i starost grada Sarajeva.

U ovom broju Stava čitajte i priču o Zildžića kući na Vrelu Bosne, spomeniku našem nehaju. Februara 2012. godine, kada je Sarajevo prekrio mitski snijeg te ga potpuno blokirao na nekoliko dana, skršio se krov i ostala je samo ruina.

Bili smo u posjeti Adilu Abdullahu, sirijskoj izbjeglici i bivšem pripadniku Armije RBiH. On je potomak poslanika Muhammeda koji je našao utočište u Sarajevu.

Iz Sirije Adil i njegova porodica nisu ponijeli ništa drugo osim dva svežnja ključeva i jednu knjigu. Kaže da su ključevi od njegove kuće, podruma, auta, a da je knjiga najvredniji predmet koji je mogao ponijeti iz Sirije. Riječ je o porodičnom stablu. "Moje porijeklo ide preko imama Zejnul-Abidina, zatim Imama Husejina, onda hazreti Alija i hazreti Fatime. Allah, dž. š., zna da sam na ovo ponosan, na porodicu koja ima tradiciju i na to što smo unuci "grada znanja" i unuci dragog nam Muhammeda, a. s."

U novom Stavu pišemo o knjizi Džemaila Halilagića o događajima o kojima se malo znalo. Zbog vizije koju je imao bilježeći hronološki važne događaje iz devedesetih godina prošlog stoljeća te njihovog pretakanja u knjigu Sandžak bez Bošnjaka – Velikosrpski zločinački plan, Džamail Halilagić može se svrstati u najznačajnije Bošnjake Sandžaka ovog vremena, a njegova knjiga u jedan od najznačajnijih dokumenata i dokaza velikosrpske ideologije zločina nad Bošnjacima.

Novi broj magazina Stav u prodaji je danas popodne u Sarajevu, a od četvrtka, 19. decembra širom Bosne i Hercegovine.