Oni su u saradnji s finskim istraživačkim organizacijama analizirali prijenos i širenje koronavirusa kroz zrak, a preliminarni nalazi pokazuju da se čestice aerosola koje nose virus u zrak zadržavaju duže nego se ranije mislilo.

Stoga, od iznimne je važnosti izbjegavati zatvorena mjesta gdje je više ljudi jer se time smanjuje rizik od kapljične infekcije, koji je glavni način širenja virusa.

Univerzitet Aalto, Finski meteorološki zavod, Tehnički istraživački centar VTT-a Finske i Univerzitet Helsinki proučavali su kako se izuzetno male čestice aerosola prilikom kašljanja, kihanja ili pak samog razgovora prenose u zrak.

Istraživači su modelirali scenarij u kojem se pojedinac zakašlje u prolazu između polica, poput onih koje se nalaze u prodavnicama, a u obzir su uzeli i ventilaciju na takvim mjestima.

Preliminarni rezultat je otkrio da se aerosolni oblak širi izvan neposredne blizine osobe koja kašlje i zadržava do nekoliko minuta.

- Neko zaražen koronavirusom može kašljati i hodati, ali onda ostavlja iza sebe izuzetno male čestice aerosola koje nose koronavirus. Te čestice bi zatim mogle završiti u dišnim putevima drugih u blizini - objašnjava docentica Univerziteta Aalto Ville Vuorinen.

Autor: Martina Japec MartinkoČetvrtak, 09.04.2020. u 13:32
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Objašnjeno: Zašto na zavjere o koroni nasjedaju i pametni ljudi

Ako čak i u uvjetima sveprisutne karantene imate naviku svakodnevno odlaziti u dućan, valjalo bi dva puta razmisliti o tome te boravak u zatvorenim prostorijama svesti na puki minimum, savjetuju znanstvenici s finskog Sveučilišta Aalto. 

Oni su u suradnji s finskim istraživačkim organizacijama analizirali prijenos i širenje korona virusa kroz zrak, a preliminarni nalazi pokazuju da se čestice aerosola koje nose virus u zrak zadržavaju dulje nego se ranije mislilo.

Stoga, od iznimne je važnosti izbjegavati zatvorena mjesta gdje je više ljudi jer se time smanjuje rizik od kapljične infekcije, koji je glavni način širenja virusa.

Sveučilište Aalto, Finski meteorološki zavod, Tehnički istraživački centar VTT-a Finske i Sveučilište Helsinki proučavali su kako se izuzetno male čestice aerosola prilikom kašljanja, kihanja ili pak samog razgovora prenose u zrak.

Istraživači su modelirali scenarij u kojem se pojedinac zakašlje u prolazu između polica, poput onih koje se nalaze u trgovinama, a u obzir su uzeli i ventilaciju na takvim mjestima.

Preliminarni rezultat je otkrio da se aerosolni oblak širi izvan neposredne blizine osobe koja kašlje i zadržava do nekoliko minuta.

- Netko zaražen koronavirusom može kašljati i hodati, ali onda ostavlja iza sebe izuzetno male čestice aerosola koje nose korona virus. Te čestice bi zatim mogle završiti u dišnim putevima drugih u blizini - objašnjava docentica Sveučilišta Aalto Ville Vuorinen.


 


Preliminarni rezultati dobijeni od strane konzorcija ističu važnost postojećih preporuka. Finski institut za zdravlje i dobrobit preporučuje da ostanete kod kuće ako vam nije dobro i da održavate fizičku distancu sa svima. Upute uključuju i kašljanje u rukav, nošenje maski i brigu o dobroj higijeni ruku, objašnjava Jussi Sane, glavni specijalist Finskog instituta za zdravlje i dobrobit.

Izbjegavanje zatvorenih prostora gdje se nalaze i drugi ljudi smanjuje rizik od infekcije kapljicama, što je prema trenutnim informacijama glavni uzrok infekcije koronavirusom.

Istraživači su modelirali kretanje aerosolnih čestica koje su u zraku veće od 20 mikrometra. Za suhi kašalj, koji je tipičan simptom trenutnog koronavirusa, veličina čestica je obično manja od 15 mikrometra. Izuzetno male čestice ove veličine ne padaju na pod, već se umjesto toga kreću zračnim strujama ili ostaju plutati na istom mjestu.

Za usporedbu, studije gripe A potvrdile su da se virus gripe A može naći u najmanjim česticama, koje mjere manje od 5 mikrometra.

U projektu je učestvovalo 30-ak naučnika, čije specijalizacije uključuju dinamiku fluida, fiziku aerosola, ventilaciju, virologiju i biomedicinski inženjering. Prijenos zraka i očuvanje kapljica koje napuštaju dišne ​​putove simulirane su pomoću superračunala, a zatim je izvršena 3D vizualizacija rezultata.